Dijanović: Klijentelizam, kriminal i korupcija posljedica su nefunkcioniranja pravosuđa

Javna je tajna da klijentelizam, kriminal i korupcija u Hrvatskoj uživaju potporu visokih političkih, ali i pravosudnih krugova. Razina korupcija prisutna u Hrvatskoj direktna je posljedica nefunkcioniranja pravosuđa u kojemu se u mnogim slučajevima flagrantno krše kaznenoprocesna načela, piše Davor Dijanović za HKV.

Stanje pravne nesigurnosti reflektira se na gospodarstvo (investicije zaobilaze mjesta u kojima se ne očekuje adekvatna sudska zaštita), ali i na opću društvenu klimu.

Nesankcioniranjem očitog kriminala stvara se ozračje pravne nekažnjivosti za povlaštene političke i pseudopoduzetničke klase čime se šalje jasna poruka i mlađim naraštajima o tome koje su poželjne društvene „vrijednosti“.

Ilustracija moralno-etičkog habitusa dijela pravosudne mreže

Slučajevi Rumunjske i Slovačke proteklih godina svjedoče da nema reforme pravosuđa dok god istaknuti pravosudni dužnosnici kao i članovi političke i pseudopoduzetničke oligarhije ne završe u zatvorima. Slučaj uhićenja osječkih sudaca predstavlja odličnu ilustraciju moralno-etičkog habitusa dijelova pravosudne mreže, ali, na žalost, i u smislu razotkrivanja izoliran slučaj koji će se vjerojatno vrlo brzo gurnuti u zapećak i sve nastaviti po starome.

Svaka analiza uvjeta nužnih promjena u Hrvatskoj treba krenuti od činjenice da je pravosuđe rak rana ove države. Beza radikalnih promjena u ovoj sferi sve druge reforme ostaju mrtvo slovo papiru i katalog lijepih želja.

Korumpirano pravosuđe uz stanje u medijima predstavlja glavni stimulans iseljavanja iz Republike Hrvatske. Nesankcioniranjem očitog kriminala generira se društvena nepravda, a ljudi postaju rezignirani i bez nade da se u Hrvatskoj išta može promijeniti na bolje. Mediji pak svojim djelovanjem lišenim minimuma profesionalnih standarda siju crnilo i poručuju kako je u inozemstvu i trava zelenija nego u Hrvatskoj.

Iseljavanjem povećava se korupcija

Nedavno objavljeno istraživanje dr. Tade Jurića pokazuje da je korupcija u Hrvatskoj izraženija što je iseljavanje veće. Tako je 2019. i 2020. Hrvatska bila na 63. mjestu od 180 država, a prije vrhunac iseljavanja na 50. mjestu. „I zdrava logika kaže da će ako iseljavaju oni koji nisu bili umreženi, a ostaju oni koji jesu, koruptivne aktivnosti biti još lakše provedive, ali i učestalije. Ako odlaze kritičari, kritiziranima postaje još bolje i lakše“, tumači Jurić rezultate svoga istraživanja i dodaje da se korupcija duboko ukorijenila u hrvatsko društvo te je postala oblik paralelnog sustava koji potkopava gospodarstvo.

Jurić ističe da je korupcija „učinila čak više štete hrvatskom nacionalnom identitetu, osjećaju zajedništva i solidarnosti i hrvatskoj kulturi generalno nego što iznosi šteta koju je nanijela gospodarstvu, koja je neupitno enormna. Glavni negativan utjecaj korupcije odrazio se na ljudski kapital i političku stabilnost u državi. U hrvatskom društvu korupcija je postala nekom vrstom privilegija elita pri čemu ne treba miješati tzv. krupnu korupciju, političku korupciju i klijentelizam te tzv. građansku korupciju“.

Iznimno visok stupanj korupcije kakav imamo u Hrvatskoj, kao što smo uvodno istaknuli, ne bi bio moguć bez potpore u visokim pravosudnim krugovima. I zato je stanje u pravosuđu prauzrok mnogih hrvatskih problema. Hrvatskoj je potrebna promjena izbornog zakona i sve druge reforme za koje su se do sada zalagali brojni pojedinci i skupine, no bez reforme pravosuđa sve drugo bit će nemoguće provesti.

Reforma pravosuđa treba predstavljati početak izgradnje nove i pravednije Hrvatske.

Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. U Zagrebu je završio studij međunarodnih odnosa. Od 2008. do danas objavio više od tisuću novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, energetika i globalna sigurnost. Stihovi su mu uvršteni u knjigu “Hrvatsko pjesničko biserje – Antologija suvremenog hrvatskog pjesništva 2006. – 2016.”. Moderirao je i izlagao na velikom broju tribina, predavanja i književnih večeri. Član je Matice hrvatske, Hrvatskih novinara i publicista, Hrvatskoga kulturnog vijeća, Udruge “Obnova” i Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije. Voditelj je uredništva znanstvenog časopisa za kulturu, društvo i politiku “Obnova” te autor knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” (2015.). Oženjen, otac dvoje djece.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala