Djelatnici Hitne službe spremaju nove prosvjede, idu u Bruxelles, pred zgradu Europskog parlamenta
Odlučili smo ići prema Europskoj komisiji. Vlada je potpuno rezervirana prema našim zahtjevima i ne vidimo rješenje, kaže Tomislav Petrušić, iz Udruge Hitna uživo 194
Uporni u traženju beneficiranog radnog staža za koji dosad nisu dobili podršku zdravstvene uprave, djelatnici hitne službe spremaju se na nove akcije kako bi se nadležne prisilile na promjenu stava. Kako doznajemo od njihovih predstavnika, priprema se prosvjed hitnjaka u Bruxellesu, pred zgradom Europskog parlamenta, gdje će djelatnici hitne službe europskih institucija upozoriti na neodrživi položaj u obavljanju svojih službi u Hrvatskoj.
Zahtjev za posao
Goruće probleme svoje struke i nagomilano nezadovoljstvo radnika iskazali su na prosvjedu u listopadu 2025., koji su organizirali Hrvatski sindikat hitne medicine, Sindikat »Zajedno«, Sindikat zaposlenih u zdravstvu Hrvatske i Udruga Hitna uživo 194, tražeći pravo na beneficirani radni staž za djelatnike izvanbolničke hitne, sanitetskog prijevoza i dispečere u prijavno-dojavnim jedinicama. Poručili su kako se osjećaju nevidljivim jer su jedina hitna služba u Hrvatskoj koja nema tu korist, za razliku od javnih vatrogasnih postrojbi i djelatnika MUP-a.
Nisu postigli ništa, jer je ministrica zdravstva Irena Hrstić dala do znanja da tom zahtjevu ne namjerava udovoljiti, pozivajući se na mišljenje struke da za to nema uvjeta s obzirom na vrstu psihofizičkog opterećenja. Jedino na što hrvatski hitnjaci mogu računati, poručila je, poboljšanje je postojećih uvjeta rada. Pozvala se pritom na analizu rada stručnjaka medicine po kojoj je rad u djelatnosti izvanbolničke i bolničke hitne službe neosporno zatražen, ali ipak nema elemenata za dodjelu beneficiranog radnog staža za tu djelatnost.
Kako podršku za svoje zahtjeve nemaju hrvatske vlasti, hitnjaci namjeravaju potražiti je od međunarodnih institucija.
– Odlučili smo ići prema Europskoj uniji, odnosno Europskoj komisiji. Vlada je potpuno rezervirana prema našim zahtjevima i ne vidimo rješenje, stoga smo odlučili ići prema van, kaže Tomislav Petrušić, predsjednik Udruge Hitna uživo 194. U prosvjed su, podsjeća, išli kako bi se javnosti pokazalo da djelatnici hitne službe žele beneficirani radni staž, suprotno izjavama ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grba Bujević koja je prethodno izjavila da većina djelatnika hitne ne misli da im treba beneficirani radni staž. Pred zgradom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u kojoj je zasjedala Vlada je 16. listopada okupila više stotina hitnjaka iz svih županija.
Usporedba s policijom
– Doista ne znam tko ne bi htio imati 30 posto veću mirovinu kao što je to omogućeno djelatnicima JVP-a i MUP-a, ili u nju otići ranije u slučaju bolesti i nemogućnosti obavljanja posla do 65 odnosno 67 godina života, komentira Petrušić.
Problemi hitne službe, upozoravaju hitnjaci, u budućnosti bi mogli eskalirati jer će u sustavu hitne biti više od 40 posto radnika u dobi od 60 godina s 35 godina radnog staža na poslovima koji traže punu psihofizičku spremu. U toj dobi mnogi neće biti u stanju kvalitetno obavljati svoj posao do prvih uvjeta za starosnu mirovinu, a to će na svojoj koži osjetiti pacijente.
Usporedo s akcijom u Bruxellesu, hitnjaci ispituju teren za mogućnost provedbe referenduma o beneficiranom radnom stažu i donošenju Zakona o hitnoj medicini. Žele, naime, da se zakonom uredi ova djelatnost kako bi se djelatnicima hitne osiguranja osigurali jednaki uvjeti rada, a građanima jednako dostupna i kvalitetna hitna medicinska skrb u svim dijelovima Hrvatske. Prijedlog zakona napisan je u vrijeme mandata bivšeg ministra Beroše, ali već godinama leži u ladici Ministarstva zdravstva.
Uvjeti rada hitne službe danas se razlikuju ovisno o županiji pa u nekim županijama hitna funkcionira na visokoj razini, što je rezultat većeg ulaganja u kadar, edukaciju, opremu i vozila od strane osnivača, a to odmah utječe i na uvjete rada, svjedoči Petrušić. Upozorava pritom da postoje županijski zavodi u kojima je situacija deleko od zadovoljavajuće, kako za djelatnike tako i za pacijente, što dovodi do općeg nezadovoljstva jednih i drugih.
U EU nema beneficija
U većini zemalja Europske unije, čija je Hrvatska članica, hitna medicinska služba nije u sustavu beneficiranog radnog staža. Njemačka je jedan od onih koji daju poticaje za raniji odlazak u mirovinu radnicima koji rade u teškim uvjetima rada, a tu su i neki djelatnici hitne službe, Italija također omogućuje ranije umirovljenje samo dijela djelatnika hitne službe, au Belgiji liječnici i tehničari u izvanbolničkoj hitnoj imaju mogućnost ranijeg umirovljenja, ali na temelju kolektivnih ugovora, a ne zakona.
Veliki problemi na Rebru
Ozbiljnih problema imaju i djelatnici bolničkih hitnih prijema. Zbog neodrživog stanja na OHBP-u na zagrebačkom Rebru, oglasio se jučer i Sindikat KBC-a Zagreb, tvrdeći kako je zbog loše organizacije i preopterećenosti osoblja ugrožena sigurnost pacijenata. Umjesto koordinacije između bolnica, domova zdravlja i hitnih službi, pacijenti se preusmjeravaju stihijski, pri čemu se bolesnici »šetaju« od ustanove do ustanove.
– Takva praksa, u kombinaciji sa zakašnjelim sanitetskim prijevozom, kroničnim manjim kapacitetom i preopterećenim osobljem, dovodi do toga da se životno ugroženi pacijenti zbrinjavaju u prenapučenim hodnicima, upozorava sindikat.
