DOMAĆI PROIZVOĐAČI NA KOLJENIMA: Drvca su nekad izvozili, a sada im posao pati zbog uvezene robe iz Europe!

Hrvatska u zadnjih pet godina u trgovini svježim božićnim drvcima bilježi trgovinski deficit koji je iz godine u godinu sve veći. Uvozimo iz Danske, Nizozemske, Njemačke, a posljednje vrijeme i iz Mađarske, a izvozimo isključivo u Bosnu i Hercegovinu, i to zanemarivo male količine. Ništa nas to po pitanju uvoza i uvoznih proizvoda niti malo ne čudi.

No nije ipak zgorega istaknuti da što se božićnih drvca tiče nije oduvijek bilo tako. Naime Hrvatska je 2015. godine izvezla toliko prirodnih božićnih drvaca koliko smo prošle, rekordne godine, uvezli.

To je, međutim, prošlo svršeno vrijeme, a trenutačna situacija ne ide nam u korist, jer je zaista malo gospodarskih grana, posebno u agraru, u kojima imamo toliki trgovinski deficit kao što je to u ovoj proizvodnji, piše Glas Slavonije.

Prema službenoj definiciji božićnim se drvcem smatra stabalce, u pravilu četinjače (jela, smreka, bor), s korijenom ili bez korijena, koje nije za uporabu u šumarstvu, i koje se na tržište stavlja u razdoblju od 1. studenoga do 7. siječnja.

Prodaja božićnih drvaca svake godine tradicionalno počinje u vrijeme predbožićnih i novogodišnjih blagdana, kako na otvorenim prostorima javnih površina (na trgovima, u parkovima, na sajmovima, ispred velikih trgovačkih centara…), tako i na mjestima njihove proizvodnje (oranicama, šumskom zemljištu), kojima se može pristupiti s prometnica. Božićna drvca mogu proizvoditi te ih prodavati samo one fizičke i pravne osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača božićnih drvaca.

Uz sve nedaće iz godine u godinu domaćim su proizvođačima konkurencija i uvoznici te roba koja dolazi uglavnom iz Njemačke, Danske, Nizozemske, a u zadnje vrijeme i iz Mađarske. U prvih devet mjeseci ove godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nije zabilježen ni uvoz ni izvoz svježih božićnih stabalca, dok je 2019. godine Hrvatska uvezla ukupno 28.878 svježih božićnih drvaca vrijednih gotovo 346 tisuća eura, odnosno nešto manje od 2,6 milijuna kuna. U istom je razdoblju izvezla, i to samo i isključivo u BiH 310 drvaca vrijednih 1241 euro, odnosno 9222 kune. Zanimljivo je da je Hrvatska 2015. godine u ovoj kulturi zabilježila trgovinski suficit od 106 tisuća eura, jer je prema podatcima DZS-a te godine na tržišta Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Danske i Slovenije izvezla 27.759 drvaca vrijednih 164 tisuće eura, a iz Danske u istom razdoblju uvezla 5069 komada svježih stabalaca vrijednih nešto više od 57 tisuća eura.

Tu i završava naš pozitivan trend, jer već 2016. bilježimo uvoz drvaca veći za 1500 komada od izvoza, tj. trgovinski deficit od gotovo 35 tisuća eura. Razlog tome je pad izvoza za 80 posto, odnosno s 27.759 komada izvezenih 2015. godine, na samo 5416 drvaca godinu poslije. I 2017. izvoz nastavlja padati, jer smo tada u BiH prodali samo 60 komada božićnih drvaca. Dok je uvoz iz Danske i Nizozemske ponovno porastao na 16.115 komada vrijednih više od milijun i pol kuna, odnosno 203.752 eura. Trgovinski deficit te je godine iznosio 203.446 eura.

Nakon toga i 2018. nastavlja rasti uvoz. Iz Danske i Nizozemske uvezli smo 18.469 stabalaca u vrijednosti od 215.219 eura (oko 1,6 milijuna kuna), a u BiH izvezli skromnih 250 komada za tisuću eura. Tako je deficit te godine iznosio 214.219 eura, tj. 1,58 milijuna kuna. Što se to dogodilo da smo u pet godina od izvoznika postali veliki uvoznik božićnih drvaca. Kod nas se danas ovom djelatnošću bavi približno tisuću domaćih proizvođača koji svoja drvca većinom prodaju na domaćem tržištu. Prema DSZ-u proizvođači su lani na tržište plasirali više od 200 tisuća drvaca.

Iako Hrvatska ima klimatske uvjete koji odgovaraju uzgoju ove hortikulture, razlog slabije proizvodnje svježih božićnih drvaca u nas prije svega je u činjenici da je riječ o dugotrajnoj proizvodnji višegodišnjih nasada, zatim što se uloženo vraća tek nakon nekoliko godina, ali i zbog prodaje koja traje najduže dva do tri tjedna u godini. Sječa borova i jela u šumskim predjelima strogo je kontrolirana, a na tržište se zakonski stavlja samo u već ranije navedenom razdoblju od 1. studenoga do 7. siječnja.

Proizvođač božićnih drvaca iz Harkanovaca Pavo Fadiga, ne skriva da je za domaće proizvođače svaka godina sve teža, a ova je zbog pandemije – priča za sebe. Fadiga na vlastitim površinama uzgaja između pet tisuća i šest tisuća borova koje pažljivo njeguje tijekom cijele godine, a početkom ovoga tjedna počeo ih je sjeći i pripremati za prodaju. Očekuje da će ovih blagdana uspjeti prodati samo 300 do 400 komada.