Domovinski rat kao “problem”: kako je premijer ponizio branitelje, prognane i žrtve

Domovinski rat nije bio “problem”, nego agresija: Plenkovićeva izjava iz Davosa kao povijesni revizionizam i poniženje hrvatskih žrtava

Izjava predsjednika Vlade Andrej Plenković, izrečena na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, u kojoj je Domovinski rat opisao kao “problem” gotovo neusporediv s ratom u Ukrajini, izazvala je ogorčenje dijela hrvatske javnosti, branitelja i obitelji stradalih. Ne zbog potpore Ukrajini – koja je legitimna i opravdana – nego zbog načina na koji je pritom umanjena hrvatska povijesna stvarnost, žrtva i karakter Domovinskog rata.

Takva formulacija, izrečena pred svjetskim političkim i gospodarskim elitama, ne može se tumačiti kao puka diplomatska nespretnost. Riječ je o duboko problematičnom relativiziranju agresije na Hrvatsku i o opasnom odmaku od činjenica na kojima počiva suvremena hrvatska država.

Tko je i kada započeo Domovinski rat – povijesne činjenice

Domovinski obrambeni rat nije bio unutarnji “problem” Hrvatske, niti građanski sukob. Bio je oružani agresorski rat pokrenut 1991. godine protiv međunarodno priznate Republike Hrvatske.

Prema povijesnim i sudski utvrđenim činjenicama:

• Rat su započeli režim Slobodana Miloševića,

• pobunjeni Srbi u Hrvatskoj,

• te Jugoslavenska narodna armija (JNA), koja je djelovala kao oružana sila u službi velikosrpske politike.

Hrvatska je u rat ušla:

• razoružana (nakon oduzimanja oružja Teritorijalnoj obrani 1990.),

• pod embargom na uvoz oružja (Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 713),

• bez organizirane vojske, oslanjajući se na policiju, dragovoljce i tek formirane postrojbe ZNG-a, HOS-a i HV-a.

(Izvori: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata; presude ICTY-a; Ustav RH – Izvorišne osnove)

Razaranje države: gradovi, civili i prognani

Tijekom Domovinskog rata više od trećine teritorija Hrvatske bilo je okupirano, deseci gradova i stotine sela su sustavno razarani (Vukovar, Vinkovci, Osijek, Dubrovnik, Zadar, Gospić…), provedeno je etničko čišćenje hrvatskog stanovništva s okupiranih područja.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i HMDCDR-a više od 500.000 ljudi bilo je prognano ili izbjeglo i gospodarska šteta mjeri se u desecima milijardi dolara.

To nisu obilježja “problema”, nego obilježja rata i agresije.

Žrtve Domovinskog rata – brojke u odnosu na broj stanovnika

Prema konsolidiranim podacima:

• Ukupno poginulih i nestalih u Domovinskom ratu: oko 20.000 – 22.000 osoba

• Broj stanovnika Hrvatske 1991.: oko 4,7 milijuna

To znači da je između 0,43 i 0,47 % ukupnog stanovništva Hrvatske ubijeno ili nestalo.
Drugim riječima: gotovo svaka 200. osoba u Hrvatskoj je izgubila život ili nestala.

Posebno tragičan podatak:

• 402 poginule djece
  (Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja, HMDCDR)

Uz to:

• 1.700+ osoba vodi se kao nestalo,

• desetci tisuća ranjenih,

• tisuće trajno invalidnih branitelja.

Logori – razmjeri koji se ne mogu relativizirati

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i dokumentaciji korištenoj u postupcima pred međunarodnim sudovima, tijekom Domovinskog rata uspostavljeno je više od 300 logora, zatvora i mjesta zatočenja u Srbiji, na okupiranim područjima Hrvatske i u dijelovima BiH, kroz koje su prošli deseci tisuća hrvatskih civila i branitelja. U tim objektima zatočenici su bili izloženi sustavnom zlostavljanju, mučenju, izgladnjivanju i ponižavanju, a mnogi su ubijeni ili trajno obilježeni. Ovi razmjeri nisu sporni, nisu nepoznati i nisu predmet političke interpretacije, nego su utvrđeni dokumentacijom, svjedočenjima i presudama međunarodnih sudova. Stoga je svaka formulacija koja Domovinski rat svodi na “problem” ne samo povijesno pogrešna, nego i moralno neprihvatljiva jer briše činjenicu da je Hrvatska bila izložena sustavnom sustavu logora i masovnih zločina.
(Izvori: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata; dokumentacija ICTY-a; Ministarstvo hrvatskih branitelja)

Domovinski rat obilježen je i masovnim ratnim zločinima:

• više od 1.200 evidentiranih masovnih i pojedinačnih stratišta,

• srpski koncentracijski logori u Srbiji i BiH: Stajićevo, Begejci, Sremska Mitrovica, Niš, Manjača, Bučje......

Kroz logore su prošli deseci tisuća hrvatskih civila i branitelja, izloženi mučenjima, zlostavljanjima i poniženjima.
(Izvori: Hrvatski helsinški odbor; HMDCDR; presude ICTY-a)

Usporedba s Ukrajinom – brojke bez relativizacije

Rat u Ukrajini jest strašan i tragičan, no usporedbe moraju biti precizne i poštene.

• Ukrajina je prije rata imala oko 41 milijun stanovnika

• Prema potvrđenim UN-ovim podacima, do kraja 2024. evidentirano je 12.000+ civilnih žrtava

 To iznosi oko 0,03 % stanovništva (potvrđene civilne žrtve).

Zaključak nije da je jedan rat “manje vrijedan”, nego da je Domovinski rat, gledano u odnosu na broj stanovnika, bio razmjerno razorniji za Hrvatsku nego što se danas javno priznaje.

Politička odgovornost i poniženje žrtava

Kada predsjednik Vlade Republike Hrvatske:

• Domovinski rat nazove “problemom”,

• pritom nije bio sudionik obrane zemlje,

• i to izgovori pred svjetskim auditorijem,

onda to nije samo politička pogreška. To je poruka koja ponižava hrvatske branitelje, žrtve, prognane, izbjegle i obitelji nestalih, te istodobno razvodnjava odgovornost agresora.

Takva retorika ne doprinosi međunarodnom ugledu Hrvatske – ona ga slabi.

Međunarodne presude: agresija je pravno i povijesno utvrđena činjenica

Tvrdnja da je Domovinski rat bio tek “problem” dodatno je neutemeljena jer je međunarodno pravosuđe jasno i višestruko utvrdilo karakter rata u Hrvatskoj kao agresije. U nizu presuda Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) potvrđeno je postojanje udruženog zločinačkog pothvata s ciljem nasilnog stvaranja etnički homogenog teritorija pod srpskom dominacijom, uz ključnu ulogu državnih struktura Srbije i JNA. U predmetima Martić, Šešelj, Mrkšić i dr. te drugim povezanim postupcima, sud je dokumentirao sustavne napade na civile, opsade gradova, masovna ubojstva, deportacije i logore, kao i zapovjednu odgovornost vojnih i političkih vrhova. Dodatno, u presudama Međunarodni sud pravde (ICJ) u predmetu Hrvatska protiv Srbije (2015.) potvrđene su ključne činjenice o razmjerima nasilja, etničkom čišćenju i teškim povredama međunarodnog humanitarnog prava počinjenima na teritoriju Hrvatske. Drugim riječima: agresija na Hrvatsku nije politička interpretacija, nego sudski utvrđena činjenica. Svako javno umanjivanje tog okvira – osobito s najviše državne razine – ne samo da vrijeđa žrtve, nego potkopava pravnu istinu potvrđenu međunarodnim presudama.
(Izvori: presude ICTY-a; presuda ICJ-a, 2015.; Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata)

Domovinski rat nije bio “problem”.
Bio je agresija,
bio je obrambeni i oslobodilački rat,
i bio je temelj stvaranja hrvatske države.

Svaka izjava koja to dovodi u pitanje – osobito s najviše državne razine – zahtijeva jasnu, argumentiranu i javnu reakciju. Ne radi politike, nego radi istine, dostojanstva i poštovanja prema žrtvama.

UZ SVE TO  PORUKA PREMIJERU

Premijeru Andrej Plenković,
s Domovinskim ratom se ne igrate.

Nemate to pravo.
Ne daje vam ga ni funkcija, ni međunarodna pozornica, ni politički interesi, ni aktualni ratovi u svijetu.

Domovinski rat nije bio “problem”. Bio je agresorski rat protiv Republike Hrvatske. Bio je rat u kojem su ljudi ginuli zato da biste vi danas uopće imali državu koju predstavljate u Davosu.

I da, to treba jasno reći: niste sudjelovali u Domovinskom ratu.
Niste bili na bojišnici.
Niste bili u okruženju.
Niste nosili ranjenike.
Niste pokapali suborce.
Niste gledali kako djeca ginu od granata.

Zato nemate moralno pravo relativizirati tuđu krv, tuđe grobove i tuđe tragedije.

402 djece su ubijena.
Više od 20.000 ljudi je poginulo ili nestalo.
Stotine tisuća su protjerane.
Više od 300 logora je postojalo.
Tisuće još čekaju istinu o nestalima.

I vi to nazivate – problemom?

Takva izjava ponižava hrvatske branitelje, vrijeđa obitelji poginulih i nestalih, umanjuje razmjere agresije, daje političku težinu agresoru i razgrađuje temelj hrvatske državnosti.

Hrvatski narod vam nije dao mandat da pred svijetom umanjujete vlastite žrtve.
Hrvatski branitelji vam nisu dali pravo da njihovu borbu svodite na retoričku fusnotu.
Žrtve vam nisu dale dopuštenje da njihovim stradanjem licitirate u geopolitičkim govorima.

Ako ne razumijete razliku između problema i agresije – onda ne razumijete Domovinski rat.
Ako tu razliku razumijete, a svejedno tako govorite – onda svjesno relativizirate istinu.

I jedno i drugo je nedopustivo i ne prijetite reakcijama na svoj govor.

Domovinski rat nije bio problem.
Bio je nužnost obrane.
Bio je žrtva naroda.
Bio je temelj države.

I dok ste vi danas premijer, zapamtite:
Država postoji zbog onih koji su ginuli – a ne obrnuto.