Donosimo na jednom mjestu sve što trebate znati o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj

Treba li Hrvatska ili ne sudjelovati u obuci ukrajinskih vojnika na našem teritoriju, pitanje je oko kojeg je došlo do razmirica između oporbe i vladajućih, ali i između Vlade RH i predsjednika države Zorana Milanovića. Oko ovog gorućeg pitanja postoji niz nedoumica, a pitanje je je li takva odluka usklađena s hrvatskim Ustavom i zakonima. Za vas smo pripremili najvažnije činjenice o ovoj temi, piše Narod.hr.

Što točno predlaže Vlada?

Vijeće Europske Unije, institucija EU-a koju čine ministri iz 27 država članica, ovisno o  kojem se području donose zakoni i dogovara, donijelo je 17. listopada 2022. odluku o misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM Ukraine). Ovo je prva misija za vojnu pomoć EU.a. U okviru te misije osigurat će se individualno i kolektivno osposobljavanje ukrajinske vojske na: a) osnovnoj, naprednoj i specijaliziranoj razini b) specijalizirano osposobljavanje osoblja Oružanih snaga Ukrajine c) osposobljavanje teritorijalnih obrambenih snaga Oružanih snaga Ukrajine d) koordinaciju i sinkronizaciju aktivnosti država članica za potporu pružanju osposobljavanja Oružanih snaga Ukrajine.

Koliko ukrajinskih vojnika dolazi u Hrvatsku?

Vlada predlaže da se Republika Hrvatska uključi u misiju Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini koja će se provoditi na teritoriju država članica Europske unije u 2022., 2023. i 2024. godini sudjelovanjem do 80 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz mogućnost rotacije. Radi provedbe misije Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini „EU MILITARY ASSISTANCE MISSION – UKRAINE“ može prijeći granicu Republike Hrvatske i ući u Republiku Hrvatsku do 100 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine u 2022., 2023. i 2024. godini, uz mogućnost rotacije, stoji u prijedlogu Odluke.

Tko je nadležan?

Kako se vidi iz prijedloga Vlade, na temelju ove Odluke, Predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog ministra obrane naredbom naređuje uporabu i dodjeljivanje Oružanih snaga Republike Hrvatske nadležnim međunarodnim zapovjedništvima.

Ministar obrane odlukom utvrđuje aktivnosti potrebne za provedbu naredbe i njihove nositelje.

Pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiju Europske unije iz ove Odluke zapovijedi upućuje načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Što je s drugim članicama EU?

Spomenuta misija trajat će dvije godine i(2022-2024). U tom periodu obuhvatit će 15 tisuća ukrajinskih vojnika. Najviše će ih na obuku u Poljsku. Dok će u Njemačkoj obuku proći pet tisuća vojnika. U Francuskoj dvije tisuće. U Španjolskoj 2400.

Na sudjelovanje u EUMAM Ukraine do sada je pristalo ukupno 13 članica Europske unije, a moguće je da će broj onih koji će obučavati ukrajinske vojnike još rasti.

Susjedna Slovenija nije pristala da na svom teritoriju obučava Ukrajince.

Što je sporno i što kaže Ustav?

Pojedini predstavnici parlamentarne oporbe kritizirali su da je riječ o aktivnom uključivanju u sukob što narušava sigurnost RH.

Oporba napominje i da takva odluka nije u skladu s Ustavom RH koji predviđa u članku 7. , stavak 9. ”Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske”.

Plenkovićeva Vlada se pak pozivaju na isti članak Ustava, no na stavak 3 koji glasi: Oružane snage država saveznica mogu prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku ili djelovati unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.…”Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost Hrvatski sabor odluku donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika”, stoji u Ustavu.

Što kažu ustavni stručnjaci?

Niti kod stručnjaka nema jedinstvenog tumačenja članka 7. Ustava RH. Dok profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku Mato Palić kaže kako u prijedlogu odluke Vlade nema neustavnosti, njegov zagrebački kolega Robert Podolnjak smatra drugačije.

”Odluka o sudjelovanju pripadnika Hrvatske vojske u misiji EU za pomoć Ukrajini je ustavnopravno čista. Nema ni proceduralne ni sadržajne neustavnosti….Inače nikada se ranije nije dogodilo da bi PRH kao sada uskratio prethodnu suglasnost za sudjelovanje Hrvatske vojske u međunarodnim vojnim misijama. Takav potez nema veze s Ustavom RH. Očito su neki drugi razlozi u pitanju”, napisao je Palić na Facebooku.

Ustavni stručnjak Robert Podolnjak, bivši saborski zastupnik Mosta i prof. ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu kazao je ovog tjedna za N1 da je u ovoj priči jedino važan navedeni članak 7. Ustava RH koji je u Ustav ugrađen nakon što je Hrvatska postala članica NATO saveza. ”Dakle temeljem zajedničke suradnje i jamstva u kolektivnoj obrani u slučaju oružanog napada na bilo koju državu članicu.”, kaže Podolnjak . I naglašava kako je izrijekom navedeno da su nam članice NATO Saveza i države članice Europske unije saveznice. Ali ne i Ukrajina. Ona nije članica NATO-a. Već Partnerstva za mir.

Dodaje i kako je pogrešno da se članak 7. odnosi i na zemlje članice Partnerstva za mir.

”Sve vlasti su dosad jako fleksibilno tumačile tu ustavnu odredbu, ne nužno pozivajući se na Ustav, nego na Zakon o obrani, i pogrešno se onda tumači da su zemlje članice Partnerstva za mir naše saveznice’‘, kaže Podolnjak.

U Partnerstvu za mir su i Rusija i Ukrajina

Na pitanje je li se takvim tumačenjem stvorila ustavna praksa, ustavni stručnjak odgovora da se u Partnerstvu za mir nalazi mnogo zemalja koje su neutralne poput Austrije i Švicarske pa bi to bilo pogrešno. Dodaje da je u Partnerstvu za mir i Rusija te da bi bilo pogrešno Ustav tumačiti na način da i te zemlje smatra saveznicama.

”Prema tim državama NATO nema nikakve obveze, kao ni one prema NATO-u. Vlade i predsjednici su pogrešno počele nazivati i te zemlje iz Partnerstva za mir saveznicama s kojima smo imali male rutinske vježbe”, kaže Podolnjak i dodaje kako se ovakva odredba u Saboru donosi tek drugi put.

Prigovori oporbe

Prigovori oporbe uglavnom idu na to da odluka Vlade nije usklađena s Ustavom, te oporbenjaci s ljevice uglavnom ističu kako bi za odluku glasali ako se ona uskladi s Ustavom.

Pitanje je i je li odluka doista odluka Vlade, ili je tek usklađivanje s odlukama Europske unije. Iz Mosta poručuju da se Vlada igra demokracije i ne poštuje Ustav, a slične kritike dolaze i s Pantovčaka.

”Apsolutna pomoć Ukrajini, ali što se tiče obuke – ne jer time crtamo metu na čelo našim građanima”, upozorio je Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista.

Stipo Mlinarić Ćipo (Domovinski pokret) poručio je da njegova stranka neće zauzimati stranu u igrokazu “dva ovna s dva brda”.

“Mi smo za Ukrajinu od prvog dana, ali smatramo i da trebamo razmišljati o svojoj sigurnosti“, poručio je.

Plenković i članovi njegove Vlade pak sve one koji se protiv obuci prozivaju da su na ruskoj strani.

Kada će se glasati o odluci?

Nakon što se prijedlog vladine odluke o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj ovog tjedna našao u burnoj saborskoj raspravi, o tome će se glasati sredinom ovog mjeseca.
Za izglasavanje je potrebna dvotrećinska većina, ili najmanje 101 zastupnik.