Dosad teško zamisliv fenomen dogodio se u Europi nakon Trumpove prijetnje o izlasku iz NATO-a

Ljutnja Donalda Trumpa prema NATO saveznicima zbog odbijanja da se uključe u rat protiv Irana zasad je postigla jedan učinak - dodatno ih je ujedinila protiv njega, piše Politico.

U neformalnim razgovorima, na privatnim večerama i marginama sastanaka u Bruxellesu i drugim gradovima, europski čelnici sve intenzivnije raspravljaju o tome kako odgovoriti na Trumpove prijetnje izlaskom SAD-a iz NATO-a, ali i što učiniti ako do toga zaista dođe.

Sve više dijele zabrinjavajući stav da njegovi napadi na Veliku Britaniju, Španjolsku, Francusku i druge saveznike ukazuju na ozbiljan lom u transatlantskim odnosima. Iako konačno rješenje još ne postoji, neke države već razmatraju jačanje vlastitih obrambenih mehanizama izvan NATO okvira.

‘NATO je paraliziran‘

- NATO je paraliziran, ne mogu se ni sastanci održavati, rekao je jedan europski diplomat. Drugi dužnosnik upozorio je da se savez već počeo raspadati te da Europa mora hitno ojačati vlastitu obranu.

Prema razgovorima koje je Politico vodio s desecima ministara i diplomata, riječ je o dubokoj promjeni poslijeratnog svjetskog poretka, u kojoj Trump ima ključnu ulogu.

U posljednjim danima američka administracija gurnula je NATO u možda najtežu krizu u njegovoj 77-godišnjoj povijesti. Washington najavljuje preispitivanje članstva nakon završetka rata s Iranom, kao odgovor na odbijanje europskih saveznika da se uključe u sukob.

Trump dodatno zaoštrava retoriku, nazivajući NATO ‘papirnatim tigrom‘. Glavni prigovor SAD-a odnosi se na odbijanje europskih država da dopuste korištenje svojih baza i zračnog prostora za operacije protiv Irana.

Za Europu je ključno pitanje kako se zaštititi od posljedica takve politike i istodobno sačuvati ono najvažnije iz saveza.

‘Nismo na istoj liniji sa SAD-om‘

Na sastanku u Helsinkiju prošlog tjedna, deset europskih čelnika raspravljalo je iza zatvorenih vrata o stanju savezništva. Složili su se da je Trumpova retorika sve agresivnija, ali i da ne mogu pristati na zahtjev za uključivanje u rat.

- Svi želimo kraj rata, ali nismo na istoj liniji sa SAD-om, rekao je jedan dužnosnik. Posebno ističu da Europa nije bila konzultirana prije početka sukoba te da Bliski istok nije područje djelovanja NATO-a.

Zanimljivo, kriza je dodatno zbližila europske zemlje, koje sada djeluju jedinstvenije nego prije. To jedinstvo vidljivo je i šire, većina europskih država odbija sudjelovati u američko-izraelskim napadima.

Niz odbijenica - posljedica zanemarivanja

Za razliku od rata u Iraku 2003., kada su neke europske zemlje sudjelovale uz SAD, ovoga puta ključni saveznici poput Velike Britanije i Poljske jasno su odbili vojno sudjelovanje.

Španjolska je zatvorila svoj zračni prostor za američke avione, a Francuska zabranila korištenje zračnog prostora za transport vojne opreme prema Zaljevu.

Analitičari upozoravaju da Trump sada osjeća posljedice jednostranih odluka i zanemarivanja saveznika.

Britanski premijer Keir Starmer našao se pod izravnim Trumpovim napadima, no poručio je da će djelovati isključivo u britanskom nacionalnom interesu. Istodobno naglašava da NATO ostaje najvažniji vojni savez na svijetu.

Ipak, u Londonu raste nezadovoljstvo američkom odlukom o ratu bez jasne strategije izlaska. Unatoč tome, Velika Britanija pokušava diplomatski pomoći, između ostalog organizacijom međunarodnog sastanka o stabilizaciji trgovine i sigurnosti u regiji Perzijskog zaljeva.

Europske zemlje razmatraju i moguće sudjelovanje u mirovnim misijama, ali tek nakon završetka sukoba.

Velika zabrinutost unutar NATO-a

Unutar NATO-a vlada zabrinutost i konfuzija jer SAD još nije formalno zatražio pomoć saveza, pa nije jasno što točno očekuje.

Glavni tajnik Mark Rutte kritiziran je jer izbjegava javno kritizirati Washington i pokušava smiriti tenzije. No diplomati priznaju da stalni napadi iz SAD-a potkopavaju samu srž saveza.

Temelj NATO-a je načelo kolektivne obrane iz članka 5., a svako dovođenje u pitanje tog obećanja slabi njegovu vjerodostojnost, osobito kao odvraćanje od Rusije.

Zbog toga Europa sve više razmatra alternative. Jačaju inicijative poput Zajedničkih ekspedicijskih snaga (JEF) i nordijske obrambene suradnje, dok i Europska unija pojačava angažman u obrani.

Bruxelles je već osigurao 150 milijardi eura za obrambena ulaganja te razmatra aktivaciju vlastitih mehanizama uzajamne obrane.

Ipak, jedno je pripremati se za moguće američko povlačenje, a drugo suočiti se s prijetnjama poput Rusije. Upravo zato europske zemlje naglašavaju važnost jedinstva.

- U ovom trenutku moramo graditi mostove, a ne ih rušiti, poručio je estonski ministar obrane, upozoravajući da bi podjele unutar Zapada bile upravo ono što Moskva želi, zaključuje Politico.