DP je najavljivao okretanje kursa RH udesno: Jesu li u tome uspjeli?
Sa 79 glasova zastupnika u Hrvatskom saboru 17. svibnja izglasano je povjerenje novoj Vladi RH. Ona je ukupno 16. po redu od neovisnosti RH, a njezinu okosnicu čine Hrvatska demokratska zajednica i Domovinski pokret uz potporu još nekoliko manjih partnera. U tom trenutku, povijesnim ulaskom DP-a u Vladu, činilo se da RH nakon dugo godina, neki će reći sve od vremena Franje Tuđmana, dobiva Vladu koja će provoditi desne suverenističke politike. Nade su se polagale u DP koji je najavljivao da će okrenuti HDZ-ov brod, a time i brod RH udesno.
Prije svega najavljivala se deratifikacija Istanbulske konvencije, stroža kontrola hrvatskih granica i nesudjelovanje SDSS-a ni u kakvim strukturama nove vlasti. S odmakom od više od četiri mjeseca jasno je da gotovo ništa od toga dosad nije ispunjeno. Ni pogled u budućnost ne daje razlog za optimizam – DP oslabljen unutarnjim raskolima sve je slabiji i time nesposobniji za provedbu barem dijela vlastitog predizbornog programa.
Deratifikacija Istanbulske konvencije
Istanbulska konvencija koja je 2018. izglasana združenim snagama HDZ-a i SDP-a predstavljala je posljednjih godina najveću ideološki polarizirajuću točku u hrvatskom društvu. To i ne čudi imajući na umu da se njome pod krinkom učinkovitije zaštite žena od nasilja zapravo na mala vrata nameće i uvodi rodna ideologija. Domovinski pokret i njegovi lideri tijekom cijele kampanje deratifikaciju Istanbulske konvencije proglašavali su jednim od prioriteta i točkom “ispod koje neće ići”.
U njihovom programu izrijekom stoji:
“Istovremeno djelovanje Domovinskog pokreta usmjereno je na očuvanje ljudskih prava, zaštitu života, djece i obitelji. Najvažnija mjera koju će Domovinski pokret provesti u toj domeni jest otkazivanje Istanbulska konvencije, deratifikaciju – kako se uvriježilo reći, u najkraćem mogućem roku. Otkazivanje Istanbulske konvencije provodi se isključivo zbog dokidanja promocije rodne ideologije i svih posljedica koje iz te promidžbe proistječu.”
Najave deratifikaciji Istanbulske konvencije tijekom predizbornih pregovora s HDZ-om sve su rjeđe najavljivane, a danas se ta tema u redovima DP-a pošto-poto izbjegava. Konačna potvrda da od ovog bombastično najavljivanog obećanja neće biti ništa stigla je prije nekoliko dana kada je Vlada Republike Hrvatske, koju čine HDZ-ovi i DP-ovi ministri odbila službeno upućeni prijedlog Marijana Pavličeka (HS) za deratifikaciju Istanbulske konvencije.
Vlada bez SDSS-a
Možda i najveće obećanje DP-a tijekom predizbornog vremena, a produžilo se i na vrijeme postizbornih pregovora bilo je ono o bezuvjetnom odbijanju ulaska u buduću Vladu ako u njoj bude mjesta i za SDSS. Nakon višetjednog natezanja s Plenkovićem, koji se teška srca odrekao svog vjernog partnera Milorada Pupovca i njegovog SDSS-a, HDZ i DP sklopili su Vladu bez SDSS-a. No, nekoliko budućih događaja pokazalo je da je DP ovo svoje obećanje tek djelomično ispunio. Naime, lider SDSS-a izabran je za predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, funkciju koja prema saborskoj križaljci pripada vladajućima. Zastupnici DP-a nisu glasovali za Pupovca, ali su njegov izbor šutke prihvatili.
Nakon toga Vlada RH početkom kolovoza na održanoj sjednici usvojila je Prijedlog operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2024. – 2028. Njime se ne precizira što će se točno financirati, a što ne, ali je temelj za daljnje proračunske isplate. Prema njemu Pupovac je uspio iz, barem prividne oporbene pozicije, zadržati sve stvari iz prethodnih programa poput obnove nekretnina, rješavanje problema neisplaćenih mirovina, podrške kulturnim i sportskim društvima, poboljšanja infrastrukture…
Osim toga, u novom planu pojavila su se i neka nova obećanja. Prije svega, navodi se da će se omogućiti otkup korisnicima tzv. kadrovskih stanova, a novim su planom prvi put su u kontekstu obnove spomenika vezanih uz srpsku kulturu i identitet spomenuti i oni posvećeni antifašističkoj borbi.
Zaštita državne granice
Domovinski pokret se tijekom cijelog svog postojanja zalagao za učinkovitiju kontrolu nacionalnih granica pred nadirućim ilegalnim migrantima. Na tom su tragu, tijekom oporbenog staža, DP-ovci žestoko kritizirali tadašnjeg (i sadašnjeg) premijera Andreja Plenkovića “nabijajući mu na nos” desetke tisuća ilegalnih migranata koji ulaze u RH. Da pojačaju dojam podignuli su i kaznenu prijavu protiv Andreja Plenkovića zbog zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti te omogućavanja protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka stranaca u Republici Hrvatskoj.
U svom predizbornom programu DP je u budućoj vlasti najavljivao djelovanje u tri smjera:
• potpuna primjena Zakona o nadzoru državne granice;
• upotreba svih raspoloživih političkih sredstava za zaustavljanje sigurnosnih ugroza;
• promicanje i zaštita suverenističkih stavova na razini institucija i tijela EU
Neki od njihovih lidera poput Stipe Mlinarića išli su korak dalje te su najavljivali ograde na granicama kao oblik fizičke barijere za sprječavanje migranata.
U više od četiri mjeseca na vlasti stvari se po ovom pitanju nisu previše popravile, DP-ovih strogih politika o zaštiti državne granice nema na vidiku, a migranti i dalje ulaze u RH.
Može li DP u budućnosti okrenuti kurs RH udesno?
Domovinski se pokret u nešto više od četiri mjeseca na vlasti nije osobito iskazao. Dosad u ideološkom smislu nije napravljeno mnogo, velika većina ideološki nabijenih obećanja nisu ispunjena. Time je razočarao svoje biračko tijelo koje ih je biralo, budimo otvoreni, isključivo zbog ideologije. Vremena za zaokret ima međutim, DP je nakon unutarnjih raskola i odlaska nekolicine saborskih zastupnika dodatno oslabljen, a takav i uz najbolju volju neće moći okrenuti kurs Hrvatske udesno.
