Dužničko ropstvo odlazi u povijest: Utjerivačima dugova vezane ruke, stiže novi zakon
NEMA VIŠE LIHVARENJA
Dužničko ropstvo odlazi u povijest. Namjera je Vlade da novim Zakonom o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja postavi strožu regulaciju tržišta otkupa dugova. Time bi, s druge strane, zaštitila potrošače, odnosno dužnike od dosad uvriježenih praksi.
U listopadu je Agencija za zaštitu osobnih podataka izrekla drakonske kazne dvjema agencijama za naplatu potraživanja jer su mimo zakona otkrile podatke, ne samo dužnika, već i članova njihovih obitelji, prijatelja, susjeda. Uz osobne podatke otkriveno je i zdravstveno stanje dužnika, što je inače liječnička tajna.
Česti su slučajevi gdje djelatnici agencija učestalo telefoniraju dužnicima i članovima njihovih obitelji, presreću ih na ulici ili im kucaju na vrata kako bi ih “podsjetili” da trebaju vratiti dug. Zakonom će biti propisano da agencije za naplatu potraživanja ne smiju kontaktirati dužnika više od jedanput mjesečno, niti ga posjećivati, a kamoli se obratiti dužnikovu poslodavcu, piše Poslovni dnevnik.
Nema maltretiranja
Konačnim prijedlogom Zakona koji bi trebao biti donesen do kraja godine, kako bi država ispoštovala rok za impelementaciju s europskim direktivama u ovom području, propisano je da agencije za naplatu potraživanja smiju kontaktirati dužnika isključivo pisanim putem, odnosno poštom, e-mailom, SMS porukama ili telefaksom isključivo radnim danima između 8 i 20 sati. Kontaktiranje zbog istog duga dozvoljeno je samo jednom mjesečno, osim u pojedinim iznimkama. To se odnosi na obavijesti o odustajanju od naplate potraživanja, pokretanju ovršnog postupka ili na ponude za refinanciranje dugovanja.
S obzirom na praksu, ne čudi što je u zakonu ugrađen veliki broj prekršajnih odredbi i sankcija. Tako će, primjerice, za uznemiravanje, odnosno komunikaciju s dužnikom mimo navedenih pravila agencije za naplatu potraživanja platiti između 2000 i 30.000 eura kazne. odgovorna osoba u agenciji platit će između 200 i 3000 eura, dok će obrtnik ili naplatitelj potraživanja koji ima registriranu drugu samostalnu djelatnost za ovaj prekršaj morati uplatiti od tisuću do 15.000 eura.
Prodaja duga
Ovim odredbama je vjerojatno spriječeno daljnje uznemiravanje dužnika ili korištenje njihovih podataka mimo Zakona o zaštiti osobnih podataka. No, odvjetnici upozoravaju kako i dalje dužnicima nije objašnjeno da njihov dug može biti prodan. To je uvijek problematično, s obzirom na to da se sitnim slovima pri sklapanju, recimo, ugovora o kreditu, takve stvari uglavnom vješto skrivaju.
Stoga traže veće zakonske obveze za vjeronike, u smislu informiranja i davanja privole dužnicima da pristanu na rizik cesije, odnosno prodaje duga. Naime, moglo bi se dogoditi da će veći dio potrošačkih sporova na sudu biti uzrokovan upravo nerazumijevanjem dužnika da njihov dug može biti prodan. Stoga treba osigurati da potrošač unaprijed bude upoznat s mogućnošću prodaje eventualnog duga.
Ogromna dugovanja
Na najnovijoj listi dužnika Porezne uprave se uz tvrtke i obrtnike nalazi i 28.624 građana s dugovanjem od 601,4 milijuna eura. No, riječ je samo o poreznim dugovanjima. Dužnika je puno više, pogotovo kad se uzme u obzir da usluge naplate potraživanja najčešće koriste banke, osiguranja, kartične kuće i teleoperateri. Prema podacima FINA-e, posljednjeg dana listopada, blokirane račune ima 215.062 građana koji duguju ukupno 3.633.785.540 eura, u što su uključene glavnice i kamate.
U Europskoj uniji, čije ćemo odredbe o naplati potraživanja donošenjem novog zakona preuzeti, prezaduženo je oko 15 posto potrošača. Cilj je prevenirati mogućnost nagomilavanja neprihodujućih, odnosno nenaplativih kredita u bankama. Namjera je i potaknuti sekundarna tržišta takvih potraživanja, jačanje njihove prodaje, ali i poslovanje na otvorenom tržištu. Uz to, potrebno je olakšati i položaj dužnika u okviru drugih propisa koji se tiču stambenog i potrošačkog kreditiranja.
“Smatram ipak i da će uslijediti izmjene i dopune zakona jer će potrošačke udruge pratiti primjenu i upozoravati na nepravilnosti”, rekao je predsjednik Unije potrošača, Igor Vujović.
Kako bi proces naplate potraživanja bio doveden pod kontrolu, država će uvesti registar servisera potraživanja, a kako bi sve funkcioniralo, propisan je vrlo kratak rok u kojem bi agencije trebale prilagoditi svoj rad. Uvest će se i licenciranje agencija, a tržište će nadzirati Hrvatska narodna banka i financijska inspekcija Državnog inspektorata, prenosi Dnevno.hr.
