Ekskluziv: EU uhvatio HDZ-ovog tajkuna. Tvrde da je varao s fondovima, traže od DORH-a da ga goni

Telegram neslužbeno doznaje da se u ovom slučaju radi o Vinariji Galić u vlasništvu jednog od najbogatijih Hrvata Josipa Galića. Riječ je o tajkunu bliskom HDZ-u o kojem je Telegram često pisao. Drago Hedl otkrio je, primjerice, kako je Galić dobio 7 milijuna kuna iz kompromitiranog Vladinog projekta za spas Slavonije, a tim je novcem obnovio svoj hotel na Rabu. Pisali smo i o Galićevom sinu, Ini Galiću koji je nedavno nepravomoćno osuđen zbog sumnje da je sudjelovao u namještanju javnih poslova.

Rekonstruiran tijek novca

OLAF je nedavno priopćio kako su rekonstruirali nezakoniti tijek novca povučenog iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EAGF) za gradnju vinarije. Naime, iako vinarija nije bila dužna objaviti natječaj za odabir izvođača koji će im izvoditi radove, propisi ne dopuštaju da u posao bude uključen itko povezan s primateljem pomoći iz EU fonda. Drugim riječima, zabranjeno je odabrati izvođača s kojim postoji jasan sukob interesa, odnosno osobna ili poslovna povezanost.

OLAF tvrdi da je jasno dokazao kako su u slučaju gradnje vinarije ta pravila zanemarena. Tako je Galićeva tvrtka prvo dodijelila ugovor o građenju vrijedan tri milijuna eura firmi koja nema niti jednog zaposlenog, da bi zatim, tvrdi OLAF, oni kao podizvođača uzeli Presoflex, firmu koju vodi Ino Galić. U OLAF-u su uvjereni da je jedina svrha ovog manevra bila sakriti evidentan sukob interesa od nacionalnih vlasti.

Olaf će tražiti povrat novca

“Nakon zatvaranja istrage, OLAF je dao preporuke Generalnoj upravi Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) da povrati puni iznos od nešto više od 1,3 milijuna eura, kao i da hrvatskom javnom tužitelju izda nalog za pokretanje kaznenog postupka protiv korisnika, izvođača, podizvođača i svih njihovih odgovarajućih menadžera”, navodi se u izvještaju.

Osim toga, OLAF je dao preporuke DG AGRI-u za rješavanje administrativne slabosti u hrvatskoj Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: nužno je bolje regulirati pravila o sukobu interesa jer se ona tiču samo korisnika sredstava EU i glavnog dobavljača, pa ih se lako može zaobići korištenjem podizvođača.

Galić: Nismo kršili pravila

Iz Galićeve tvrtke za Telegram tvrde kako nije točno da su radove dodijelili bilo kojem povezanom društvu, pa tako ni tvrtki u vlasništvu sina gospodina Josipa Galića.

“Projekt Izgradnja podruma za proizvodnju vina s popratnim sadržajima, tvrtka Galić d.o.o. u cijelosti je realizirala sukladno propisanim uvjetima Natječaja i kriterijima Pravilnika. Glavni izvođači s kojima su ugovoreni radovi na izgradnji vinarije odabrani su temeljem tržišno najpovoljnije ponude.

Glavni izvođači su samostalno, u okviru svojih ugovornih i zakonskih ovlaštenja, povjerili podizvođačima obavljanje određenih poslova pri izgradnji građevine”, odgovorili su na Telegramov upit. Drugim riječima nije Galić dodijelio poslove svom sinu, već su to eventualno učinili izvođači koje je on angažirao. To je, uostalom, utvrdio i OLAF.

Hoće li biti otvorena istraga?

Da upravo tvrtka Presoflex koju vodi Ino Galić radi na vinskim podrumima u Kutjevu, pisao je prije gotovo dvije godine lokalni 034portal. Eksplicitno su naveli da su radove izvodili radnici Presoflexa koji vodi vinarev sin Ino Galić. Još nekoliko portala kasnije je objavilo identičnu informaciju. Tada, međutim, nitko od nadležnih nije reagirao.

Hoće li biti ikakve reakcije sada, nakon istrage OLAF-a, pitali smo državno odvjetništvo. Zanimalo nas je hoće li, kao što to traži europski ured, pokrenuti kazneni postupak protiv Galića i ostalih.

Odgovor nam je stigao iz Županijskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu. Kažu da su još lani zaprimili anonimnu prijavu o sumnjivom tijeku novca iz EU fonda za gradnju Vinarije Galić ta da od tada provode izvide. Hoće li otvoriti, istragu još nisu odlučili.

Koliko je novca povukao Galić?

Inače, ukupna prijavljena vrijednost Projekta Izgradnja podruma za proizvodnju vina s popratnim sadržajima prije realizacije iznosila je 23.470.419,77 kuna, navode iz Galićev tvrtke. Prihvatljivih troškova, kažu nam, bilo je ukupno 20.094.884,58 kuna.

“Ukupna potpora isplaćena društvu Galić d.o.o. po osnovi sufinanciranja Projekta iznosila je 10.047.442,29 kuna, dok je ukupno ulaganje u Projekt u konačnici iznosilo 32.425.719,37 kuna”, ističe Galić.

HDZ se hvalio ovim projektom

Tom njegovom investicijom, za koju OLAF sada kaže da nije provedena u skladu sa zakonom, hvalio se i HDZ. Na svojim službenim stranicama objavili su detalje posjeta kandidata za Europski parlament Vinariji Galić, u vrijeme predizborne kampanje 2019. godine. Tvrdili su tada da je ova vinarija “sjajan primjer proizvodnog ‘hi-techa’, kao i industrijske arhitekture smještene u samom središtu starog i slikovitog Kutjeva”.

“Za izgradnju ove moderne vinarije obitelj Galić je iz EU fondova uspjela povući čak 30 milijuna kuna”, istaknuli su. No, ako bude realiziran zahtjev OLAF-a, više od 10 milijuna kuna trebalo bi biti vraćeno u EU fond.

Galić: Kapital se uvijek nađe

O izgradnji Galićeve vinarije puno se pisalo, dosad isključivo u pozitivnom kontekstu. Za projekt tog zdanja zagrebački arhitekti Zoran Zidarić i Tomislav Ćurković, koji stoje iza arhitektonskog studija “Dva arhitekta”, osvojili su prestižnu američku nagradu Architecture MasterPrize 2019., i to u konkurenciji najboljih svjetskih ostvarenja iz 65 zemalja.

Sam Josip Galić nedavno je za Lider ispričao kako upravo gradnju nove vinarije u Kutjevu 2018. smatra vrhuncem svoje poduzetničke priče. Taj ga je projekt, kaže, iscrpio intelektualno, fizički i financijski. Vinarija je prema njegovim riječima stajala oko 63 milijuna kuna. Od toga iznosa, objašnjava, oko 30 posto sufinancirano je sredstvima iz europskih fondova. Novac EU fondova upotrijebili su i za rekonstrukciju vinograda te Vinsku omotnicu za marketing na tržištima trećih zemalja.

U kontekstu najnovijeg nalaza OLAF-a, u oči upada i Galićeva izjava iz istog intervjua u Lideru: “Kada postoje želja i volja, kapital se uvijek nađe. To je i moj savjet za mlađe poduzetnike koji kreću u svoje poslovne pustolovine”. Zatim još dodaje: “Za prijavu na natječaje često se traži, prema našem mišljenju, nepotrebna dokumentacija koju državne institucije već imaju. Također treba olakšati dio nameta u obliku poreza, olakšati sustav te poticati poduzetnički duh. Izazovno je sve to, ali kada naiđemo na problem, uvijek smatram da je rješenje u strpljenju. Moramo ići u posao hladnom glavom i razmišljati racionalno kako bismo se mogli nositi sa svim problemima”.