ENERGETIKA Ina pokreće proizvodnju zelenog vodika u Rijeci i biometana u Sisku. Ispituje se i potencijal vjetra u sjevernom Jadranu
Nacionalna naftna kompanija potpisala dva ugovora za strateške projekte vrijedne čak 98 milijuna eura
INA je potpisala dva ugovora, jedan za izgradnju postrojenja za proizvodnju zelenog vodika u Rafineriji nafte Rijeka te drugi za izgradnju postrojenja za proizvodnju biometana u Sisku, na lokaciji nekadašnje rafinerije.
Ukupna vrijednost dvaju novih strateških projekata koji će ojačati portfelj projekata obnovljivih izvora energije kompanije, prema priopćenju iz nacionalne naftne kompanije, iznosi 98 milijuna eura. Završetak izgradnje i puštanje u pogon oba nova postrojenja u Ini očekuju tijekom 2026. godine.
Ovi bi projekti, prema objavljenom iz Ine, trebali pridonijeti nastojanjima kompanije na putu prema zelenoj tranziciji. Prvi je projekt instalacija elektrolizatora za proizvodnju zelenog vodika, snage 10 megavata(MW) u Rafineriji nafte Rijeka, koji uključuje i solarnu elektranu koja će djelomično napajati proizvodnu jedinicu. Prema dosadašnjim, neslužbenim informacijama iz Ine, solarna elektrana na Urinju trebala bi biti veće snage od potrebne za elektrolizu vodika za potrebe rafinerije pa bi Ina višak električne energije ili višak proizvedenog vodika plasirala na tržište. Proizvodnjom zelenog vodika, koji je namijenjen za korištenje u prometu, ističu iz Ine, ta će kompanija postati prvi proizvođač zelenog vodika na komercijalnoj razini u Republici Hrvatskoj. Ugovor o isporuci ključne opreme za elektrolizu vodika potpisan je s domaćom tvrtkom IVICOM Consulting.
Drugi projekt odnosi se na industrijsku lokaciju u Sisku gdje INA planira izgraditi postrojenje za proizvodnju biometana uglavnom iz poljoprivrednih ostataka – slame, stajskog gnoja i sličnih nusprodukata poljoprivredne proizvodnje, kao i različitih vrsta biorazgradivog otpada. Proizvedeni biometan mogao bi se isporučivati u hrvatsku plinsku mrežu, dok bi se proizvodni ostaci mogli koristiti kao ekološki prihvatljivo gnojivo. Ugovor o inženjeringu, nabavi i izgradnji postrojenja za biometan prema načelu »ključ u ruke« potpisan je s tvrtkom Biogest, međunarodnim proizvođačem biometanskih i bioplinskih postrojenja sa sjedištem u Austriji.
– S već izgrađenom solarnom elektranom te planiranim pogonom za proizvodnju biometana INA pokazuje posvećenost da industrijsku lokaciju u Sisku pretvori u centar za obnovljive izvore energije. Također, u Rafineriji nafte Rijeka želimo pridonijeti proizvodnji čiste energije u Hrvatskoj izgradnjom postrojenja za proizvodnju zelenog vodika, čime pokazujemo neupitnu predanost zelenoj tranziciji. Osim dvaju najavljenih projekata INA također planira ulagati u mnoge druge održive projekte, poput geotermalnih istraživanja i dodatnih solarnih elektrana. U skladu s time naš je plan usmjeriti do 20 posto investicijskog proračuna za 2025. godinu u sve projekte obnovljivih izvora energije, rekla je Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave Ine.
Projekt zelenog vodika koji uključuje i solarnu elektranu te logistički kapaciteti bit će, prema informacijama iz Ine, sufinancirani u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Za isti fond INA će prijaviti i projekt proizvodnje biometana u Sisku nakon raspisivanja javnog poziva za financiranje.
U skladu s nedavno ažuriranom strategijom MOL Grupe, dodaju iz naftne kompanije, INA kao njezina važna članica kontinuirano prati nove tehnologije i razvija projekte s ciljem transformacije poslovanja, održivosti, smanjenja emisija CO2 i povećanja energetske učinkovitosti. Tako su već dvije solarne elektrane (Virje i Sisak) puštene u proizvodnju. INA razvija projekte za dodatne solarne elektrane na svojim lokacijama u sljedećem razdoblju.
Nadalje, INA je dobila dvije licence za istraživanje geotermalne energije u Hrvatskoj te je započela istražne radove. Ovisno o rezultatima INA će pokrenuti proizvodnju električne energije iz ovog obnovljivog izvora energije. U okviru svog portfelja projekata obnovljivih izvora energije kompanija također ispituje potencijal vjetra u sjevernom Jadranu.
