Epidemiologinja HZJZ-a: Da se javila bilo kakva ozbiljna nuspojava, cjepivo ne bi bilo odobreno

U Hrvatsku su u subotu ujutro stigle prve doze Pfizerovog cjepiva.

"Danas je najsretniji dan za Hrvatsku tijekom ove epidemije. Dogodila se velika stvar - došlo nam je cjepivo. Daljnja distribucija ide prema županijskim zavodima i prema domovima za starije i nemoćne, ovisno o potrebama koje su prije izrazili", rekla je Mayer na N1.

"Transport cjepiva prema županijskim zavodima također je organiziran. Cjepivo se nakon odmrzavanja može koristiti sljedećih šest dana. Prenosi se pingvinima u normalnim hladnjacima. Šest dana je sasvim dovoljno da se cjepivo i distribuira i aplicira, a sutra će se krenuti s prvim cijepljenjem", kazala je Mayer.

Istaknula je da za ove male doze nisu potrebni kamioni. "Dovoljni su mali frižideri s pingvinima", rekla je, dodajući da će se i ovo cjepivo transportirati kao i druga cjepiva.

Dolazak druge doze

Mayer je kazala da je jako velik broj ljudi angažirano u proces cijepljenja koji počinje od nedjelje. "Imamo jako puno epidemiologa, zdravstvenih radnika, medicinskih sestara, djelatnici županijskih zavoda, djelatnici obiteljske medicine."

Mayer je otkrila i kada bi u Hrvatsku mogla doći druga doza Pfizerovog cjepiva. "Druga doza bi trebala doći u tjednu između Božića i Nove godine, točan datum ne mogu reći. Vjerujemo da će druga doza doći do Nove godine", kazala je Mayer.

Komentirala je i koje bi sljedeće cjepivo moglo biti odobreno i koje bi moglo stići u Hrvatsku. "Najizglednije je da će stići Modernino cjepivo. To je isto mRNA cjepivo, proizvedeno istom tehnologijom."

"Važno je da se cijepi što veći postotak"

Pojedini stručnjaci navode da je potrebno procijepiti 70% populacije da bi se suzbilo širenje virusa, a Mayer ističe da je potrebno postići što veću procijepljenost kako bi postigli kolektivni imunitet.

"Što se cijepi veći postotak stanovništva, manja je mogućnost širenja virusa, odnosno, imat ćemo manji broj zaraženih. Ako ih se cijepi manje, bit će manje osoba zaštićeno i onda postoji veća vjerojatnost prijenosa bolesti i veći broj zaraženih. Apeliramo na građane da se pridržavamo tog postotka od 70% i nastojimo postići taj postotak procijepljene populacije", istaknula je Mayer i dodala da svakodnevni podaci o broju zaraženih i preminulih ukazuju na ozbiljnost bolesti.

"Važno je da se cijepi što veći postotak, to je tzv. kolektivni imunitet. Što se više populacije procijepi, mogućnost širenja virusa je manja. Oni koji se cijepe, stvorit će antitijela i neće biti dozvoljeno virusu da prijeđe s čovjeka na čovjeka", dodala je.

Cjepivo je od najvećih medicinskih uspjeha, a pomoglo je u sprječavanju širenja bolesti. "Svjedoci smo iz godine u godinu da nam pojedine skupine otežavaju posao i cijepljenje nam postaje sve veći i veći izazov. Cijepljenjem sebe štitimo ne samo sebe, nego i ostale. Trebamo misliti na druge i one građane koji se ne mogu cijepiti", poručila je Mayer.

Kako se cjepivo moglo tako brzo razviti?

Kod pojedinih ljudi sumnju izaziva to što je cjepivo proizvedeno u jako kratkom roku.

"Svjedoci smo napretka znanosti. Imamo iskustva od prethodnog SARS-a i MERS-a, od pretkliničkih ispitivanja u laboratorijima. Neke faze kliničkih ispitivanja mogu se raditi paralelno i to je razlog zašto se ovo cjepivo tako relativno brzo razvilo. Ako gledamo korake, od pretkliničke faze do četvrte faze kliničkih ispitivanja protekne tri i više godina, ali ovo cjepivo je razvijeno u tako kratkom roku upravo zbog toga što smo imali prethodna iskustva, odnosno prethodna znanja", pojasnila je Mayer.

"U ovom trenutku cjepivo je jedina stvar koja nam može pomoći u obrani od SARS-CoV-2", dodala je.

Nuspojave nakon cijepljenja

Mayer se osvrnula i na nuspojave izazvane cijepljenjem protiv koronavirusom, ističući da su sve nuspojave koje su se javile bile blage.

"Kod kliničkih ispitivanja svaka nuspojava kod svakog pojedinca se bilježi. Ako pojedinac navede da je imao glavobolju, glavobolja se bilježi. Svaka nuspojava koju pacijent navede tijekom ili nakon ispitivanja se bilježi. Za sada znamo da su to blage nuspojave, a može se javiti umor, glavobolja, bolno mjesto uboda, malaksalost, slabost, ali to sve spada u blage nuspojave. Bile su alergijske reakcije i na to posebno moramo obratiti pozornost jer sada u prvom valu i inače nećemo cijepiti koje su imale anafilaktičku reakciju ili na neko prijašnje cjepivo ili ako znamo da su sklone alergijskim reakcijama. To ne uključuje alergijsku reakciju na hranu ili prašinu nego na lijekove", pojasnila je Mayer.

"Da se javila bilo kakva ozbiljna nuspojava cjepivo ne bi bilo odobreno", dodala je.