Eskalacija na više frontova: Hutisti napali Izrael, Trump kritizira NATO i najavljuje nove poteze

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da je „Kuba sljedeća“, tijekom govora na investicijskom forumu u Miamiju, gdje je isticao uspjehe američkih vojnih operacija u Venezueli i Iranu.

HUTISTI GAĐALI IZRAEL

Jemenski hutisti, saveznici Irana, u subotu su preuzeli odgovornost za prvi napad na Izrael od početka aktualnog sukoba na Bliskom istoku, svega nekoliko sati nakon što je izraelska vojska izvijestila o lansiranju rakete iz Jemena, prenosi Agence France-Presse.

Dan ranije hutisti su zaprijetili uključivanjem u sukob izazvan američko-izraelskom ofenzivom protiv Irana 28. veljače.

Glasnogovornik pokreta, Jahja Sari, u videosnimci objavljenoj na platformi X izjavio je kako je izvedena „prva operacija“ protiv Izraela te da su pogođeni „osjetljivi neprijateljski vojni objekti“ balističkim projektilom.

Izraelska vojska prethodno je objavila da je aktivirala protuzračnu obranu nakon što je „primijetila lansiranje rakete iz Jemena prema izraelskom teritoriju“.

Hutisti, zajedno s libanonskim Hezbolah, palestinskim Hamas i proiranskim skupinama u Iraku, čine neformalnu koaliciju koju Iran naziva „osovinom otpora“ protiv Izraela.

„Spremni smo za izravnu vojnu intervenciju u slučaju novog saveza Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, neprijateljskih operacija protiv Irana ili bilo koje muslimanske zemlje (na području) Crvenog mora i nastavka eskalacije protiv Islamske Republike Iran“, poručio je Sari u videu objavljenom u petak.

Hutisti, koji kontroliraju velik dio Jemena, već su tijekom rata između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze (2023.–2025.) izveli niz napada na Izrael i komercijalne brodove u Crvenom moru.

Njihovi napadi balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama ozbiljno su poremetili pomorski promet kroz strateški važan prolaz, kojim se Saudijska Arabija sve više koristi za izvoz nafte, izbjegavajući Hormuški tjesnac pod iranskim utjecajem.

TRUMP UDARA PO NATO-U

Predsjednik Donald Trump doveo je u pitanje američku potporu saveznicima iz NATO nakon što Savez nije podržao Washington u ratu protiv Irana, prenosi dpa.

„Uvijek bismo bili tu za njih, no sada, na temelju njihovih postupaka, mislim da ne moramo, je li tako?“, izjavio je Trump u Miamiju.

Oštro je kritizirao Savez zbog izostanka potpore: „Mislim da je bila ogromna pogreška kada NATO jednostavno nije bio tamo.“

Naglasio je i da Sjedinjene Američke Države svake godine izdvajaju stotine milijardi dolara za sigurnost svojih saveznika.

„Zašto bismo mi bili tu za njih ako oni nisu tu za nas?“, upitao je Trump.

Američko-izraelski rat protiv Irana dodatno je opteretio transatlantske odnose. Trump i drugi predstavnici administracije optužuju NATO saveznike za nedjelovanje, kao i za ograničavanje ili zakašnjelo odobravanje korištenja vojnih baza.

HUTI U RATU?

Izraelske obrambene snage (IDF) priopćile su da su identificirale raketu lansiranu iz Jemena, što prema izvješćima Reuters i Agence France-Presse predstavlja prvi takav napad od početka rata.

• IDF je identificirao lansiranje rakete iz Jemena prema izraelskom teritoriju, sustavi zračne obrane djeluju kako bi presreli prijetnju - objavila je izraelska vojska na Telegramu.

Manje od 15 minuta kasnije, IDF je objavio da građani mogu napustiti skloništa diljem zemlje.

Napad dolazi nakon što je glasnogovornik hutista, Yahya Saree, upozorio da će se pokret uključiti u rat ako se nastave napadi na Iran.

U izjavi na Telegramu poručio je kako su „naši prsti na okidaču za izravnu vojnu intervenciju“ u sljedećim slučajevima:

• ako se druge države pridruže SAD-u i Izraelu protiv Irana
• ako se Crveno more koristi za „neprijateljske operacije“
• u slučaju „nastavka eskalacije“ protiv Irana

U priopćenju se navodi da je riječ o odgovoru na „kontinuiranu agresiju američkog i izraelskog neprijatelja protiv Islamske Republike Iran, Palestine te Gaze, Iraka i Libanona“.

IZRAEL ŠIRI OPERACIJE

Izraelska vojska nastavlja kopnene operacije na jugu Libanona, koje opisuje kao „ograničene i ciljane“, no analitičari upozoravaju da bi sukob mogao prerasti u najdulje i najrazornije angažiranje Izraela u toj zemlji od 2006. godine.

Više od milijun Libanonaca, odnosno petina stanovništva, već je raseljeno, dok je broj poginulih premašio tisuću.

Najnovija eskalacija započela je 2. ožujka, kada je Hezbolah prvi put od primirja iz studenoga 2024. ispalio rakete i dronove prema Izraelu, kao odgovor na ubojstvo iranskog vrhovnog vođe Ali Hamenei u američko-izraelskim napadima na Teheran 28. veljače.

Izrael je potom uzvratio intenzivnim bombardiranjem juga Libanona, doline Bekaa i južnih predgrađa Bejruta te pokrenuo kopnenu operaciju.

Borbe su se u međuvremenu proširile, a najžešći sukobi vode se oko Khiama, strateški važnog grada u južnom Libanonu.

Michael Young, urednik Carnegie Middle East Centra, ističe da Izrael nastoji proširiti tampon zonu na jugu Libanona, koja bi udaljila sjever izraelskog teritorija od Hezbolahovih raketa, potencijalno na dubinu od deset do petnaest kilometara.

Upozorava i da bi područje južno od rijeke Litani, s populacijom između 400.000 i 500.000 ljudi, moglo postati trajno nenastanjivo.

Faysal Itani dodaje da strategija ima i demografsku dimenziju, s ciljem raseljavanja velikog broja stanovnika, ponajprije šijitske zajednice, kako bi se oslabila potpora Hezbolahu.

NOVA GAZA?

Prema informacijama koje prenose Axios i više izraelskih i američkih dužnosnika, Izrael planira uništiti cjelokupnu vojnu infrastrukturu Hezbolaha.

Jedan visoki izraelski dužnosnik izjavio je: „Učinit ćemo ono što smo učinili u Gazi.“

Izraelski vojni glasnogovornik Nadav Shoshani rekao je da bi operacije mogle potrajati još najmanje tri tjedna.

Humanitarne posljedice već su ozbiljne.

Nora Ingdal istaknula je da je oko 700 škola pretvoreno u skloništa za raseljene, pri čemu su neka djeca već ranije boravila u istim objektima tijekom prethodnih sukoba.

Lou Cormack opisao je situaciju riječima: „što smo vidjeli u protekle dvije i pol godine u Gazi - nalozi za evakuaciju, konstantno raseljavanje obitelji i sustavno bombardiranje gusto naseljenih područja.“

Izraelski ministar obrane Israel Katz poručio je da će operacije trajati dok Hezbolah ne prestane predstavljati prijetnju sjeveru Izraela, isključivši mogućnost povratka raseljenih južno od rijeke Litani.

Vođa Hezbolaha Naim Kassem izjavio je da je organizacija „pripremljena za dug sukob“ te upozorio da će Izrael biti iznenađen na bojištu.

EKONOMSKA KRIZA

Uz ratna razaranja, Libanon se suočava s jednom od najtežih gospodarskih kriza u modernoj povijesti.

Prema podacima Svjetska banka, libanonska funta izgubila je oko 98 posto vrijednosti između 2018. i 2023. godine, dok oko 44 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva. Novi sukobi dodatno pogoršavaju stanje.

Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo upozorile su da bi šira kopnena ofenziva imala „razorne humanitarne posljedice“ te pozvale na smirivanje situacije.

Prema podacima UNHCR, u Libanonu se u ožujku 2026. nalazi oko 1,4 milijuna sirijskih izbjeglica, od kojih oko 200.000 na jugu zemlje, koji ponovno bježe pred sukobima.

Čak i u slučaju brzog smirivanja američko-izraelsko-iranskog sukoba, granica između Libanona i Izraela ostat će jedno od najopasnijih svjetskih žarišta.

UDAR NA SAUDIJSKU ARABIJU

U iranskom napadu na zračnu bazu Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji ranjeno je dvanaest američkih vojnika, od kojih dvojica teško, izjavio je američki dužnosnik za Reuters. Ukupan broj poginulih američkih vojnika u sukobu dosegnuo je 13.

Od početka američko-izraelskog rata protiv Irana 28. veljače ranjeno je više od 300 američkih vojnika, a njih 273 već se vratilo na dužnost.

Istodobno, predsjednik Donald Trump ponovno je u petak izjavio da je „Kuba sljedeća“, ne precizirajući konkretne poteze, ali naglašavajući da smatra kako je vlast u Havani, suočena s dubokom ekonomskom krizom, na rubu kolapsa.

Njegova administracija posljednjih je tjedana otvorila pregovore s dijelom kubanskog vodstva, dok je Trump nagovijestio mogućnost daljnjih akcija.