Eskalacija sukoba na Bliskom istoku: Trump traži bezuvjetnu predaju Irana, borbe ulaze u drugi tjedan

Rat u Iranu u subotu je ušao u drugi tjedan, dok neizvjesnost oko završetka sukoba raste. Američki predsjednik Donald Trump zatražio je “bezuvjetnu predaju” Teherana, dok Izrael nastavlja napade na ciljeve u Iranu i Libanonu, a iranska strana uzvraća.

Trumpove izjave uslijedile su svega nekoliko sati nakon što je iranski predsjednik Masoud Pezeškian na društvenim mrežama objavio kako su neimenovane države pokrenule posredničke napore. Ta je objava nakratko potaknula nade u mogućnost rješenja sukoba, tjedan dana nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael započeli napade na Iran.

"Neće biti dogovora s Iranom osim BEZUVJETNE PREDAJE!" napisao je Trump u petak na svojoj platformi Truth Social.

"Nakon toga i izbora VELIKOG I PRIHVATLJIVOG vođe, mi i mnogi naši divni i vrlo hrabri saveznici i partneri neumorno ćemo raditi kako bismo Iran vratili s ruba uništenja, čineći ga ekonomski većim, boljim i jačim nego ikad prije", dodao je.

Trump je u svojim istupima iznosio različita tumačenja ratnih ciljeva, što dodatno otvara mogućnost širenja sukoba koji se već proširio daleko izvan iranskih granica. Sukob je istodobno uzdrmao globalna financijska tržišta i doveo do naglog rasta cijena nafte.

Iran je na napade odgovorio udarima na Izrael te na više zaljevskih država u kojima se nalaze američke vojne instalacije.

Prema riječima iranskog veleposlanika pri Ujedinjenim narodima Amira Saeida Iravanija, u američko-izraelskim napadima poginulo je najmanje 1332 iranska civila, dok su tisuće ljudi ranjene. U iranskim napadima na Izrael ubijeno je 11 osoba, a poginulo je i šest američkih vojnika.

U subotu rano ujutro primijećene su rakete koje su letjele prema Izraelu, a izraelska vojska objavila je kako je identificirala projektile lansirane iz Irana. Eksplozije su se mogle čuti dok su izraelski sustavi protuzračne obrane presretali nadolazeće projektile.

Nedugo nakon tog raketnog napada izraelska vojska priopćila je da je započela novi val udara usmjerenih na infrastrukturu u glavnom gradu Irana, Teheranu. Izrael je istodobno napao i susjedni Libanon, navodeći kako gađa iranske i Hezbolahove ciljeve.

Pogođena zračna luka u Teheranu

Poluslužbena novinska agencija Tasnim izvijestila je da je pogođena teheranska zračna luka Mehrabad. U međuvremenu su slijetanja u međunarodnoj zračnoj luci Dubai nastavljena, prema podacima stranice za praćenje zrakoplovstva Flightradar24.

Izrael je u petak objavio da je 50 njegovih ratnih zrakoplova pogodilo bunker u Iranu koji, prema tim navodima, još uvijek koristi vodstvo države ispod uništenog teheranskog kompleksa ubijenog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija.

Rat se proširio i na Libanon. Izrael je u petak bombardirao Bejrut nakon što je prethodno naredio evakuaciju cijelih južnih predgrađa glavnog grada, potez bez presedana. Izraelske vlasti tvrde da je cilj operacije uništavanje Hezbolaha, šijitske milicije koja od 1980-ih predstavlja dominantnu političku i vojnu snagu u Libanonu.

Hezbolah je ovog tjedna otvorio vatru prema Izraelu kako bi osvetio ubojstvo Hameneija prvog dana rata. Prema podacima Norveškog vijeća za izbjeglice, u posljednja četiri dana u Libanonu je raseljeno oko 300.000 ljudi. Libanonsko ministarstvo zdravstva objavilo je da je u izraelskim napadima poginulo 123 ljudi, dok je 683 ranjeno.

U međuvremenu su europske i američke burze u petak zabilježile pad, dok su cijene nafte dosegnule višegodišnje maksimume. Hormuški tjesnac, kroz koji dnevno prolazi oko petine svjetske nafte, de facto je zatvoren.

Trump je izjavio da bi američka mornarica mogla pratiti brodove u Zaljevu. No iranska Revolucionarna garda reagirala je ironično, poručivši da Iran "pozdravlja" i "jedva čeka" svaku američku prisutnost u tjesnacu, kako su izvijestili državni mediji.

Istodobno je Washington Post, pozivajući se na trojicu dužnosnika upoznatih s obavještajnim podacima, objavio da Rusija Iranu dostavlja informacije o lokacijama američkih ratnih brodova i zrakoplova na Bliskom istoku, nakon što je iranska sposobnost lociranja američkih snaga smanjena.

Ruske diplomatske misije u Sjedinjenim Državama nisu odgovorile na zahtjeve za komentar tog izvješća.

Trump je također ponovio svoj zahtjev da odlučuje o izboru novog iranskog vrhovnog vođe, što je iranski veleposlanik Iravani odbacio. Naglasio je da će novo vodstvo biti izabrano "u skladu s našim ustavnim postupcima i isključivo voljom iranskog naroda - bez ikakvog stranog uplitanja".

Iran sukob opisuje kao neizazvani napad, dok ubojstvo Hameneija smatra atentatom.

U međuvremenu Trumpova administracija nastoji povećati proizvodnju oružja, dok operacije u Iranu smanjuju postojeće zalihe. Američki predsjednik u petak se sastao s čelnicima sedam obrambenih kompanija koje su, prema njegovim riječima, pristale ubrzati proizvodnju naoružanja.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da Sjedinjene Države raspolažu dovoljnim količinama oružja za iransku kampanju, za koju je procijenila da bi mogla trajati između četiri i šest tjedana.

Istoga dana američki State Department odobrio je prodaju streljiva i logističke podrške Izraelu u vrijednosti od 151,8 milijuna dolara, zaobilazeći uobičajenu kongresnu reviziju. Državni tajnik Marco Rubio procijenio je da postoji izvanredno stanje koje zahtijeva hitnu prodaju.