EU pred teškom odlukom: Spor oko zamrznute ruske imovine produbljuje podjele među čelnicima

Čelnici Europske unije danas se u Bruxellesu sastaju na jednom od politički najosjetljivijih summita posljednjih godina, s ključnim pitanjem: treba li Ukrajini omogućiti pristup zamrznutoj ruskoj imovini kako bi se financirali njezini ratni napori. Belgija, država u kojoj se nalazi najveći dio tih sredstava, tome se protivi. Ulog je iznimno visok, a sastanku Europskog vijeća prisustvuje i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Već uoči summita postalo je jasno da su europski čelnici duboko podijeljeni. U srijedu navečer razlike među državama članicama bile su vidljive i, barem javno, činilo se malo vjerojatnim da će biti postignut dogovor o modelu financiranja Kijeva. Spor dodatno podsjeća na stare sjever–jug podjele oko zajedničkog zaduživanja, koje su ozbiljno narušile jedinstvo Unije tijekom krize eurozone.

Samo nekoliko sati prije okupljanja svih 27 čelnika, oblikovala su se dva suprotstavljena bloka. Jedna strana zalaže se za odobravanje zajma Ukrajini na temelju zamrznutih rezervi ruske središnje banke, koje se uglavnom nalaze u belgijskoj financijskoj instituciji Euroclear. Njemačka, uz potporu nordijskih i istočnoeuropskih zemalja, smatra da toj opciji nema alternative. Suprotno tome, Belgija i Italija sve snažnije zagovaraju tzv. plan B – financijsku pomoć kroz zajednički dug EU-a, jamčen proračunom Unije. Korištenju ruskih sredstava protive se i Bugarska, Malta, Mađarska i Slovačka.

Raskol je dodatno naglašen izjavama ključnih čelnika. Talijanska premijerka Giorgia Meloni poručila je u srijedu da će na sastanku Europskog vijeća tražiti jasne odgovore o „mogućim rizicima” korištenja zamrznute ruske imovine. Njemački kancelar Friedrich Merz, s druge strane, ponovio je snažnu potporu tom modelu, istaknuvši kako je cilj „da se ovaj rat što prije završi”.

U takvom ozračju počeli su se nazirati i prvi obrisi mogućeg kompromisa, koji bi se morao razraditi tijekom višesatnih pregovora. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je, obraćajući se Europskom parlamentu u Strasbourgu, oprezno otvorila vrata obje opcije.

„Predložila sam dvije različite opcije za nadolazeće Europsko vijeće, jednu temeljenu na sredstvima i jednu temeljenu na zaduživanju EU-a. I morat ćemo odlučiti kojim putem želimo ići”, rekla je.

Prema navodima četvorice diplomata EU-a, ključ takvog rješenja bio bi izuzimanje Mađarske i Slovačke – država koje se protive daljnjoj pomoći Ukrajini – iz modela zajedničkog duga. Formalni dogovor mogao bi se postići među svih 27 članica, ali bi konačni financijski aranžman uključivao sudjelovanje samo 25 država.

Takav dogovor bio bi od presudne važnosti za stabilnost ukrajinskih javnih financija, budući da postoji opasnost da se državna blagajna isprazni već u travnju iduće godine. Mađarski premijer Viktor Orbán tvrdi da se o ruskim sredstvima u Bruxellesu više neće raspravljati te da su pregovori fokusirani isključivo na zajedničke zajmove. No više europskih diplomata to odbacuje, naglašavajući kako su ruska sredstva i dalje „jedina realna opcija”. Unatoč rastućem pritisku da EU pokaže sposobnost odgovora na egzistencijalne izazove s kojima se Ukrajina suočava, u srijedu je među diplomatima prevladavao skepticizam da je kompromis dohvatljiv.

Zajedničko zaduživanje EU-a već je godinama osjetljiva tema za sjeverne države članice, koje nerado jamče dug visoko zaduženim zemljama juga. „Najbliže situacije onome što se sada događa sa zamrznutim sredstvima su financijska kriza 2012.–2013. i spašavanje Grčke 2015.”, rekao je jedan visoki diplomat EU-a, uz uvjet anonimnosti. Sjeverne zemlje odbacuju tvrdnje da se protive euroobveznicama zbog straha za solventnost drugih članica, ističući da preferiraju model temeljen na sredstvima jer bi Ukrajini osigurao dugoročniji priljev novca.

„Ovdje se ne radi o štedljivima protiv rasipnika. Radi se o tome jeste li za Ukrajinu ili ne”, poručio je drugi diplomat EU-a, podsjetivši da su sjeverne i istočnoeuropske zemlje posljednje četiri godine predvodile financiranje ukrajinskih ratnih potreba.

Unatoč višemjesečnim nastojanjima da se Belgiju pridobije za korištenje ruskih sredstava, otpor te zemlje ne jenjava, a broj saveznika raste. „Komisija je stvorila čudovište i ono ih je pojelo”, rekao je treći diplomat EU-a, komentirajući plan temeljen na sredstvima. Njemačka i njezini saveznici, međutim, upozoravaju da alternativa ciljanju sredstava u Euroclearu ne postoji.
„Ako želite nešto učiniti zajedno kao Europljani, zajam na temelju reparacija jedini je put”, rekao je četvrti diplomat EU-a. Prema toj ideji, Ukrajina ne bi morala vraćati zajam osim ako Rusija isplati ratne reparacije za obnovu razorenih gradova, što se trenutačno smatra malo vjerojatnim.

Očekuje se da će belgijski premijer Bart De Wever tijekom summita potaknuti Europsku komisiju da ozbiljnije razmotri model zajedničkog duga, uz nadu da će mu se pridružiti i druge države članice. Njegovi pristaše tvrde da je taj pristup „jeftiniji i nudi više jasnoće”, navodi peti diplomat EU-a. Kritičari, međutim, upozoravaju da bi za takav plan bila potrebna i politička suglasnost Viktora Orbána, koji je u više navrata prijetio blokadom financijske pomoći Kijevu.

Prema riječima četvorice diplomata, eventualni izlaz iz zastoja zahtijevao bi od Komisije da osmisli zaobilazno rješenje koje bi Ukrajini osiguralo sredstva, a Orbánu omogućilo politički manevar. U zamjenu za potporu, Mađarska i Slovačka mogle bi biti izuzete iz financiranja ukrajinske obrane.

„Komisija sada gura zajedničke zajmove, ali nećemo dopustiti da naše obitelji plaćaju račun za rat u Ukrajini”, napisao je Orbán u srijedu poslijepodne na X-u, dodavši da „ruska sredstva sutra neće biti na stolu na Europskom vijeću”. Tu tvrdnju ubrzo je odbacio jedan visoki dužnosnik EU-a.

„Zajam na temelju reparacija i dalje je itekako na stolu”, poručio je.