EU ulazi u totalni rat s Moskvom, Peking na nogama: ‘Ovo je upozorenje! Ne krećite tim putem!‘

Je li Europa sigurna da može ispuniti prijetnju?

Države središnje Azije poput Uzbekistana i Kazahstana najvjerojatnije su prve mete radikalnog novog prijedloga Europske unije da se zaustavi Rusija koja krši nametnute sankcije uvozom visokotehnoloških komponenti potrebnih za vođenje rata u Ukrajini.

EU priprema svoj 11. paket sankcija protiv Rusije kako bi pokušala iscrpiti vojni stroj Vladimira Putina, a prvi put će prijedlog sankcija uključivati i šire mjere protiv zemalja koje pomažu Moskvi u izbjegavanju trgovinskog embarga. Kina i Turska su zemlje kojima se najčešće pripisuju zasluge za ekonomski pojas spasa Rusiji. Diplomati EU upozoravaju da Ankara i Peking nisu njihove neposredne mete te da postoji rizik da se izjalove mjere protiv tako značajnih geostrateških trgovinskih partnera, piše Politico.

Umjesto toga, tri su diplomata iz EU rekla da se nadaju da će nadolazeći prijedlozi EU o zaobilaženju sankcija potaknuti države središnje Azije da pristanu na njih.

Puni 11. paket sankcija mogao bi biti predstavljen već danas, kada predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjeti Kijev povodom obilježavanja Dana Europe.

Izaslanik EU-a za sankcije David O‘Sullivan je tijekom proteklih tjedana putovao u Tursku, Uzbekistan i Kazahstan u pokušaju da procijeni razmjere zaobilaženja sankcija.

U prijedlogu 11. paketa sankcija u koji je Politico imao uvid, Komisija cilja na, primjerice, tvrtke s poslovnim sjedištem u trećim zemljama, koje nabavljaju robu koja podliježe ograničenjima od tvrtki nastanjenih u Uniji, a koja se potom isporučuje u Rusiju izravno ili preko posrednika.

U dva aneksa prijedloga nisu navedene određene zemlje ili proizvodi, a o tome će odlučiti zemlje Europske unije. Ovaj paket sankcija također uključuje popise 72 osobe i 31 entiteta.

Glavna točka ove mjere Europske unije bi bila zabraniti europskim tvrtkama da prodaju osjetljive robe nekoj zemlji susjednoj Rusiji, ako postoji zaobilazni put.

Veleposlanici Europske unije iznijet će svoje prve dojmove o prijedlogu u srijedu. Diplomati ne očekuju odgovor do sljedećeg tjedna, a čak ni tjedan kasnije. Veleposlanstva Kazahstana i Uzbekistana u EU nisu odmah odgovorila.

Nekoliko zemalja EU strahuje da Bruxelles s ovim prijedlogom sankcija riskira otvaranje Pandorine kutije. Uspostavom načela da zemlje koje krše sankcije EU-a mogu biti mete, otvara mogućnost da su sljedeće na meti Turska ili Kina.

Jedan europski diplomat koji traži stroži stav rekao je da se nadao ‘napunjenom pištolju na stolu‘, no ‘pištolj nije čak ni napunjen‘.

SAD su inzistirale da Bruxelles zauzme oštriji stav prema Kini, no EU i dalje oklijeva.

I sukob s Turskom se smatra velikim političkim rizikom, s obzirom na nestabilnost turske politike kojoj slijede izbori ovog vikenda, ali i s obzirom na utjecaj Ankare kada je riječ o pitanjima poput migracija.

Komisija smatra da će prijetnja kažnjavanjem srednjoazijskih zemalja biti dovoljna da promijeni njihovo ponašanje, jedan je diplomat rekao da Europa treba biti sigurna da je spremna ispuniti prijetnju. Drugi pak diplomat kaže da Bruxelles mora pronaći ravnotežu između zaobilaženja sankcija i održavanja gospodarskih veza s ključnim trgovinskim partnerima kao što su Kina i Turska.

Peking se već jučer oštro usprotivio mjeri iz EU-ovog 11. paketa sankcija, koja cilja na sedam kineskih tvrtki za koje se sumnja da su slale zabranjenu robu u Rusiju izravno ili preko posrednika. Ovo izravno ciljanje na tih sedam kompanija razlikuje se od predložene šire mjere zaobilaženja kojom bi se izradili posebni popisi proizvoda koji se ne bi trebali prodavati tvrtkama u zemljama susjednima Rusiji. To još nije odobreno.

– Pozivamo EU da ne ide ovim krivim putem, inače će Kina poduzeti čvrste mjere kako bi zaštitila naše legitimne i zakonske interese, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin. No Komisija je uvjerena da ovaj paket daje zemljama EU dovoljno prostora za kočenje ako bi se smatralo da je ova mjera previše politički osjetljiva.

Prema prijedlogu, svaka odluka o dodavanju nekog proizvoda ili zemlje na popis mora biti odobrena od svih 27 zemalja članica.

Za zemlje koje podržavaju Ukrajinu, novi paket koji će države članice razmotriti u srijedu je dobra vijest, piše Jutarnji.hr.

– Zadovoljan sam tim paketom. Podržavamo sve sankcije koje štete ruskom ratnom stroju, rekao je za Politico estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna.