EU usvojila 17. paket sankcija protiv Rusije: Na udaru "flota iz sjene", energenti i hibridne prijetnje
Europska unija je u utorak usvojila 17. paket sankcija protiv Rusije zbog njezine agresije na Ukrajinu, fokusirajući se na rusku "flotu iz sjene", kršenja ljudskih prava te hibridne prijetnje. Odluku je potvrdila šefica europske diplomacije Kaja Kallas.
– EU je odobrila svoj 17. paket sankcija protiv Rusije, koji cilja gotovo 200 brodova iz flote iz sjene – objavila je Kallas na platformi X.
– U pripremi su nove sankcije protiv Rusije. Što dulje Rusija vodi rat, to će naš odgovor biti oštriji – dodala je.
Zapadni saveznici i EU postupno pooštravaju sankcije protiv ruske naftne industrije, uključujući tankerima koji pokušavaju zaobići ograničenje cijene ruske sirove nafte uvedeno od strane G7 krajem 2022. godine. G7 je tada postavio cjenovni limit od 60 dolara po barelu, omogućujući prodaju ruske nafte trećim zemljama isključivo ako se koristi zapadna osiguravateljska infrastruktura i poštuje limit.
Kako mjere počinju davati konkretne rezultate, očekuje se da će EU tijekom sastanka ministara financija G7 u Kanadi predložiti dodatno snižavanje cjenovnog limita. Izvoz nafte i plina i dalje ostaje ključni izvor prihoda za financiranje ruske ratne mašinerije.
– Važno je, kao što smo svi rekli, nas 27, da primirje bude potpuno i bezuvjetno. Ukrajina je već pristala na to prije 60 ili više dana. Dogovorili smo se, u slučaju da se Rusija s time ne složi, što smo jučer vidjeli, da izvršimo veći pritisak. Danas ćemo se složiti o 17. paketu sankcija. Nastavljamo raditi i na sljedećem snažnom paketu s namjerom da izvršimo još veći pritisak na Rusiju kako bi i ona željela mir – poručila je Kallas.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius istaknuo je važnost zaustavljanja dotoka novca Rusiji kroz energetski sektor:
– Najučinkovitije sredstvo sankcioniranja je prekid priljeva novca od prodaje energije za Rusiju. On se već smanjio, no moramo nastaviti s tim.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte komentirao je važnost koordinacije između Zapada i SAD-a:
– Nije bilo razgovora s Rusima. Mislim da je pozitivno to što je predsjednik Trump počeo otvarati komunikacijske kanale i s ruskim predsjednikom. Naravno, nadate se rezultatima što je prije moguće. No u stvarnom životu to nije uvijek moguće jer ovo je složen sukob. Mislim da je to što Amerikanci rade vrlo važno. Presudno je da se konzultiraju s Europljanima, s Ukrajinom. I moramo to činiti korak po korak.
Ministri vanjskih i obrane članica EU okupili su se u Bruxellesu kako bi raspravili situaciju u Ukrajini, obrambene kapacitete Unije te rastuće napetosti na Bliskom istoku.
Očekuje se da će se ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha obratiti kolegama videovezom, nakon što su mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije još jednom završili bez konkretnih rezultata.
Ministri obrane započet će razgovore o daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini. Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov također će sudjelovati putem videoveze, dok se očekuje fizičko prisustvo glavnog tajnika NATO-a u Bruxellesu.
U fokusu ministarskog sastanka je i prijedlog o uspostavi europskog obrambenog fonda vrijednog 150 milijardi eura, kojim bi se ojačali kapaciteti obrambene industrije i povećala sigurnosna autonomija Europske unije.
