EUROPA SE HVATA ZA GLAVU, ORBAN JE SVE PREDVIDIO! Imamo veliki problem, Putin se slatko smije: Sankcije izazvale neželjene učinke, Rusija će masno zaraditi

Više od stotinu dana prošlo je od 24. veljače, kada je Rusija napala Ukrajinu i krenula u razaranje gradova i osvajanje države, a ratu se, unatoč brojnim pregovorima i apelima te unatoč hrpi sankcija koje je Zapad uveo Rusiji, ne nazire kraj.

Međutim, loša vijest je, što je postalo razvidno, da učinak sankcija protiv Vladimira Putina i Rusije slabi.

Naime, badava se Europska unija ističe najstrožim mjerama uvedenima kako bi se smanjio dotok novca koji financira ruski ratni stroj, kada nisu uspjeli uvesti potpunu zabranu uvoza ruske nafte, već samo djelomičnu.

Glavobolje EU koje stvara Orban

Usto, sve je više takozvanih ustupaka Rusiji, od izuzeća nafte iz naftovoda od sankcija, pa sve do uklanjanja sankcija Putinovu omiljenom svećeniku.

No, EU se suočava s još jednim problemom koji joj zadaje glavobolje, i to u liku i djelu mađarskog lidera Viktora Orbana. Naime, njegova uloga u razbijanju jedinstva Europe po pitanju Rusije zadala je Zapadu nove muke, a cijena udaranja Putina tamo gdje boli, a to je energija, zaokupila je mnoge državnike u vrijeme visoke inflacije i gospodarskog usporavanja. Sumorni prizor, s druge strane, ruskog napredovanja u Ukrajini ponovno dobiva zamah nakon 100 dana borbe, piše Bloomberg.

Kratkoročne perspektive rješavanja ove krize gotovo da i nema, dok je dugoročna podložna raznim okolnostima, pa se i ona čini miljama dalekom.

Unatoč svemu, Putin ide dalje

No, estonska premijerka Kaja Kallas, koja sada mora ponovno sastaviti svoju vladajuću koaliciju nakon raspada prošlog tjedna, želi nastaviti pritisak prema Moskvi. No priznaje da će od sada to biti sve teže, s malim izgledima za embargo na plin u sljedećem nizu restrikcija.

Ne postoji jednostavno rješenje za zamor od sankcija. Financijsko oružje je nesavršen alat koji je sklon neujednačenoj provedbi i neželjenim posljedicama. Opseg sankcija protiv Putinovog užeg kruga bez presedana, kao i ruskog financijskog sustava, zračnih prijevoznika i trgovine, pridonijet će padu ruskog bruto domaćeg proizvoda od 10% ove godine.

Ali to nije niti odvratilo Putina od njegovih nauma, niti ga je otjeralo s vlasti, iako mediji nerijetko izvještavaju i prenose izvore koji tvrde da mu Rusi spremaju zamjenu ili pak, da je smrtno bolestan.

‘Ekonomska nuklearna bomba’

No, još gore, neke su sankcije imale i kontraproduktivan učinak. Cijena energije otišla je u nebo, čime se Putinova kasa još više napunila, a uvoznici su istovremeno osiromašeni. Tako će ruski prihod od nafte i plina ove godine biti oko 285 milijardi dolara, prema procjenama Bloomberg Economicsa. Kad se tome pridoda i druga roba, brojka premašuje vrtoglavih 300 milijardi dolara u ruskim deviznim rezervama zamrznutima zbog sankcija.

I dok se Europa i Amerika hvale zapljenama jahti i vila bogatih ruskih oligarha, s druge strane možemo vidjeti kako zapadne kompanije koje napuštaju Rusiju prodaju imovinu onim milijarderima koji su zapravo preveliki da bi uopće bili sankcionirani.

Međutim, ako je dugoročno odgovor da se protiv Rusije krene snažnijim i bržim mjerama, bit će od vitalnog značaja prvo ojačati ekonomsku obranu kod kuće. Barclays procjenjuje da bi potpuni embargo na ruski prirodni plin mogao smanjiti BDP eurozone za 4% u usporedbi s temeljnim scenarijem. Bez dodatne ekonomske potpore kućanstvima, proširit će se Orbanova retorika, koji neukusno uspoređuje energetske sankcije s ekonomskom “nuklearnom bombom”.

Jedinstvo kao snaga

Već je istraživanje YouGova iz travnja pokazalo da je europsko javno mnijenje donekle proturječno: više od 30% ispitanika u sedam zemalja, uključujući Španjolsku i Italiju, zagovaralo je ulaganje u trgovinu i diplomaciju s Rusijom, a ne u obranu i sigurnost.

Bez svjetla na kraju ekonomskog tunela, raspoloženje javnosti moglo bi se potpuno promijeniti. Ako se ovaj rat razvuče i postane test morala, Zapad i EU imaju prednost u smislu resursa i ljudskog kapitala, kako je primijetio Miguel Otero Iglesias s Elcano Royal Instituta. Ali to dolazi s potrebom da se zaštite najranjiviji u društvu i fiskalna podrška bit će neizbježna.

Sljedeći europski politički koraci, u smislu mjera potpore, bilo putem zajedničke strukture zaduživanja EU-ovog fonda za oporavak ili SURE zajmova ponuđenih članicama radi zaštite zapošljavanja, bit će, kako se čini neophodni, a jedinstvo će doista biti snaga u vrijeme rastućih kamatnih stopa i krhkih javnih financija, pogotovo kada Putin počne ograničavati opskrbu plinom zemljama koje ne igraju po njegovim pravilima.

Draghijev pristup

No, pogrešno je na cijelu situaciju gledati crno – bijelo. Podjela u ovom sukobu na one koji žele popustiti Putinu i one koji su na strani Ukrajine nije točna, što zorno pokazuje talijanski primjer. Prije Putinove invazije, talijanski premijer Mario Draghi razmišljao je o dubljim plinskim vezama s Rusijom. Od tada podržava zabranu uvoza ruske nafte i podržava slanje teškog naoružanja u Ukrajinu unatoč domaćem političkom otporu.

No, Draghi je pozvao na zajednički odgovor na troškove energije koji samo rastu te pozvao SAD da pažljivo razmisli o tome kako bi prekid vatre mogao izgledati.

Zamor od sankcija te njihova kratkoročna učinkovitost dobar su razlog za zamisliti se nad bliskom budućnošću, a sljedeći koraci Zapada trebali bi biti bliži Draghijevom pristupu, nego onom njegova mađarkog kolege.