Europa se sprema za rat u koji nema koga poslati: ‘Nema nam druge, moramo učiniti isto što i Šveđani!‘

I obavještajci i vojni eskperti sve više gledaju prema Stockholmu

Nakon što je Rusija u veljači 2022. godine pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, europske zemlje su shvatile da je drastično smanjenje ulaganja u vojnu spremnost i obrambene snage nakon završetka Hladnog rata bila greška, a vjera u trajni europski mir iluzija.

Zbog toga se sada, uz ponovno pokretanje vojne industrije, vraća i služenje vojnog roka, u čemu ni Hrvatska nije izuzetak. Nova vremena, razvoj tehnologije te gospodarske i društvene potrebe zahtijevaju prilagođene načine obuke i preciznu selekciju kako bi se kreirale kvalitetne pričuvne snage. Kao preduvjet, potrebno je ponovno učiniti vojni rok uobičajenim dijelom svakodnevice, prihvatljivom i poželjnom obvezom.

Neke europske zemlje, poput Njemačke i Nizozemske, sve više proučavaju švedski sustav služenja vojnog roka. Zgrada u ulici Tegeluddsvägen 29A u predgrađu Stockholma postala je nezaobilazno mjesto za europske obrambene dužnosnike koji traže načine kako povećati broj ljudi u uniformama.

Radi se o švedskom centru za regrutaciju, gdje će, zajedno s centrima u Göteborgu i Malmöu, ove godine biti procijenjeno 110.000 tinejdžera. Četvrtina njih bit će pozvana na fizičke i mentalne preglede i testiranja, a svaki treći od njih, koji se pokaže najprikladnijima za službu, bit će regrutiran da služi vojni rok od devet do 15 mjeseci - htio ili ne htio, piše Politico.

Ovaj model osmišljen je za ponovno popunjavanje švedskih vojnih redova, koji su drastično smanjeni nakon završetka Hladnog rata. Švedski čelnici bili su prisiljeni na ovaj zaokret nakon što je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim 2014. godine, što je ukazalo na rastuću prijetnju s istoka Europe.

Ovaj sustav sve više privlači pozornost u glavnim europskim prijestolnicama poput Berlina, Londona i Amsterdama, gdje dužnosnici traže načine da ojačaju svoje oslabljene vojne snage. Švedski ministar obrane Pal Jonson naglašava važnost služenja vojnog roka. "Regrutacija je temeljni preduvjet za nastavak rasta oružanih snaga", izjavio je tijekom nedavne parlamentarne sjednice u Stockholmu. "Potrebe naše vojne organizacije ne mogu se zadovoljiti samo zaposlenim osobljem."

Broj regruta u švedskoj vojsci udvostručio se na oko 8000 ove godine sa 4000 koliko ih je bilo 2017. kada je, nakon sedam godina stanke, ponovno uveden rodno neutralni obvezni vojni rok. Vlada planira povećati taj broj na 10.000 godišnje, uz mogućnost daljnjeg širenja. Te brojke nadopunjuju se sa 14.850 stalno zaposlenih osoba u švedskoj vojsci.

Ovaj zaokret uzdrmao je švedsko društvo, koje nije ratovalo više od 200 godina. Zajedno s nedavnim pristupanjem Švedske NATO-u, ponovno uvođenje vojnog roka zahtijevalo je ozbiljnu mentalnu prilagodbu za tinejdžere koji nisu planirali vojnu karijeru.

Regruti, 18-godišnji mladići i djevojke, dolaze u stockholmski centar za regrutaciju sami ili u pratnji roditelja. Neki su entuzijastični zbog novog iskustva, dok drugi nisu tako oduševljeni. Isabella van Leeuwen, ambiciozna stjuardesa, kaže: "Ne želim biti u vojsci godinu dana ili više."

Ipak, mladi u drugim europskim državama mogli bi uskoro slijediti švedski primjer. Njemački ministar obrane Boris Pistorius nedavno je posjetio regrutacijski centar u Stockholmu. "Potrebni su nam mladi i motivirani muškarci i žene da brane naše zemlje ako bude potrebno", rekao je. Pistorius je predložio selektivnu vojnu službu usmjerenu na dragovoljce kao "prvi korak". Prema njegovom planu, od svih 18-godišnjaka u Njemačkoj - procjenjuje se oko 400.000 godišnje - tražit će se da ispune upitnik. Oko 40.000 će biti odabrano za liječnički pregled, a 10.000 za temeljnu obuku.

Nizozemski dužnosnici također su posjetili centar u Stockholmu, dok je niz bivših visokih dužnosnika u Velikoj Britaniji, uključujući bivšeg šefa MI6, istaknuo prednosti švedskog sustava.

Švedski sustav vojnog roka započinje upitnikom koji se šalje svim 18-godišnjacima s pitanjima o zdravlju, obrazovanju, osobnosti, kriminalnom dosjeu i stavovima prema služenju vojnog roka. Ako se vojnim procjeniteljima svidi stil odgovora i nema zdravstvenih prepreka, mlada osoba će biti pozvana na testiranje. Svatko tko odbije odgovoriti suočava se s novčanom kaznom ili kaznom zatvora.

Istovremeno, svi su izloženi informativnoj kampanji koja naglašava dobrobiti vojne službe za osobni razvoj i obrambenu strategiju zemlje, poznatu kao "potpuna obrana". "Potpuna obrana Švedske postoji kako bi zaštitila našu demokraciju, naše interese i pravo da živimo kako želimo", navodi se u jednoj brošuri. "Kao vojni obveznik dajete neprocjenjiv doprinos Švedskoj jer pridonosite osiguravanju te slobode."

Svatko tko je pozvan na testiranje prvo prolazi mentalni ispit na računalnom terminalu. Oni koji ne prođu mentalni test idu kući, dok ostali prolaze fizički test izdržljivosti. Slijedi dubinski razgovor sa psihologom i niz testova sluha i vida. Nakon toga potencijalni regrut odlazi kući i čeka odluku hoće li služiti vojni rok ili biti oslobođen obveze. Oni koji ne žele služiti bit će razmotreni, ali bez jamstva da će im biti udovoljeno.

Vojska popunjava širok raspon radnih mjesta, od pješaštva na Arktiku do tehničara i navigatora. Oni s liderskim potencijalom služe 15 mjeseci zapovijedajući drugim ročnicima, dok redovni vojnici služe devet mjeseci.