VIJESTI Najčitanije

Europa u sve većoj dilemi: ‘Što ako Kijev doista pobijedi? Tek to bi mogao biti ogroman problem‘

Europa u sve većoj dilemi: ‘Što ako Kijev doista pobijedi? Tek to bi mogao biti ogroman problem‘

U posljednjem dijelu natjecanja za pjesmu Eurovizije Europljani su iskoristili priliku da pokažu solidarnost s Ukrajinom i upute poruku Vladimiru Putinu. No, iza entuzijazma u vezi pobjedničkog nastupa Ukrajine na tom festivalu raskoši, plitkog simbolizma i lošeg engleskog jezika, najmoćnije zemlje europskog kontinenta počele su pjevati po drugoj matrici.

Nakon tjedana provedenih u brizi oko toga što će se dogoditi ako Rusija 'pregazi' Ukrajinu, zapadnoeuropski čelnici sada su zabrinuti što bi se moglo dogoditi ako Ukrajina doista pobijedi, piše utjecajni portal Politico.

Nedavni uspjesi Ukrajine u potiskivanju ruskih snaga s dijela okupiranih teritorija potaknuo je europske čelnike, od Francuske preko Njemačke do Italije, da zaključe kako je nekoć nezamisliva ukrajinska pobjeda sada posve realna mogućnost.

Čak i u trenucima dok europski čelnici javno suosjećaju s ukrajinskom borbom te su se u nekim slučajevima potrudili u širokom opsegu podržati tu zemlju, oni također strahuju da bi ono što je francuski predsjednik Emmanuel Macron prošlog tjedna nazvao "ponižavanjem" Rusije, moglo stvoriti posve novi niz problema, smatraju zapadni dužnosnici.

Jedna velika briga je da bi ukrajinska pobjeda mogla destabilizirati Rusiju, čineći je tako još nepredvidljivijom i pomičući normalizaciju energetskih veza još dalje izvan dosega. Zato neke zapadnoeuropske zemlje potiho zagovaraju rješenje sukoba koje će Moskvi 'sačuvati obraz', čak i ako bi to Ukrajinu koštalo dijela teritorija.

'Nove ravnoteže sigurnosti'

Iako su Macron i njemački kancelar Olaf Scholz više puta ponovili da je na Ukrajini da odredi uvjete za zaustavljanje neprijateljstava, nedavno su naglasili kako preferiraju prekid vatre, radije prije nego kasnije.

"Mi nismo u ratu s Rusijom", rekao je Macron prilikom obraćanja u Europskom parlamentu u Strasbourgu prošlog tjedna, ističući da je "dužnost Europe stati uz Ukrajinu kako bi se postiglo primirje, a zatim izgradili mir".

Macron je također izjavio kako će Europa nakon postizanja mira morati izgraditi "nove ravnoteže sigurnosti" - što je fraza koja pali alarm u zemljama srednje i istočne Europe, gdje se ona smatra kodom za nagrađivanje Putina riječima u vezi onoga što se događa na njihovoj teritoriji.

Scholz je 'odsvirao' sličnu notu tijekom dugog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak. Nakon razgovora, Scholz je na Twitteru rekao da je pokrenuo stvar na tri točke s Putinom, od kojih je prva da "u Ukrajini mora doći do prekida vatre što je prije moguće".

Zahtjeva da Rusija odmah odstupi i povuče sve svoje snage s ukrajinskog teritorija nije bilo među tim trima točkama. U intervjuu tijekom vikenda za njemačku novinsku kuću T-Online, Scholz - koji je odgodio slanje teškog naoružanja u Ukrajinu - rekao je kako će Njemačka nastaviti podržavati sankcije protiv Rusije, ponovivši svoj poziv na diplomatsko rješenje.

Nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Washingtonu prošlog tjedna, talijanski premijer Mario Draghi također je izjavio kako je vrijeme da se počne razmišljati o mirovnom sporazumu.

"Složili smo se da moramo nastaviti podržavati Ukrajinu i izvršavati pritisak na Moskvu, ali i zapitati se kako izgraditi mir", rekao je novinarima, dodajući da ti napori moraju uključivati i Ukrajinu.

'Macron uzalud traži izlaz za Rusiju'

"Ljudi... žele razmišljati o mogućnosti postizanja primirja i ponovnog pokretanja vjerodostojnih pregovora. To je sadašnja situacija. Mislim da moramo duboko razmisliti kako to riješiti”, izjavio je Draghi.

Čak i dok naglašavaju svoju potporu Ukrajini, činjenica da su čelnici tri najveće zemlje EU-a usvojili gotovo identične točke razgovora o mirovnim pregovorima upravo u trenutku kada Kijev ima prednost u borbi, ukazuje na to da trojac pokušava izvršiti pritisak na ukrajinske čelnike da pristanu na pregovore.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, pak, za sada ne govori o tim stvarima na taj način.

"Mi želimo da ruska vojska napusti našu zemlju - mi nismo na ruskom tlu", rekao je Zelenski u intervjuu za talijanski javni servis RAI u četvrtak. "Nećemo pomoći Putinu da sačuva obraz plaćajući to našim teritorijem. To bi bilo nepravedno".

Macron "uzaludno" traži "izlaz za Rusiju", dodao je Zelenski.

Ukrajinski dužnosnici tvrde da bi svaki ustupak Moskvi u teritoriju - uključujući Krim - otvorio vrata budućim ruskim upadima na njihov teritorij.

Poziv europskih čelnika na razgovore s Rusijom u suprotnosti je, pak, s politikom SAD-a. Ministar obrane Lloyd Austin rekao je nakon posjeta Kijevu krajem travnja kako Washington vjeruje da Ukrajina "može pobijediti".

Odgovarajući na pitanje o Draghijevom pozivu na mirovne pregovore, Karen Donfried, pomoćnica državnog tajnika za Europu, rekla je da, iako SAD vjeruje kako će sukob u konačnici biti riješen diplomacijom, prioritet američke administracije ostaje pomoć Ukrajini da se obrani.

"Naš je fokus danas na tome da što je više moguće ojačamo ukrajinske snage na bojnom polju, tako da, kada dođe vrijeme, Ukrajina ima što više utjecaja za pregovaračkim stolom", izjavila je novinarima u petak.

Podjele i na razini građana

Washington za sada nije zabrinut da europska potpora koaliciji koju predvodi SAD u podršci Ukrajini slabi. Visoki američki dužnosnik naglasio je da takve europske rasprave nisu ništa novo te da još uvijek postoji sveukupno jedinstvo svrhe, ukazujući na spremnost zemalja od Slovačke do Njemačke da Ukrajini daju oružje.

"Naravno da brinemo o razlikama, ali mislim da saveznici također razumiju o kakvom se ulogu radi", rekao je dužnosnik. "Pogledajte EU. Godinama se svađaju oko ruske nafte i plina, ali odjednom misle da mogu postići zabranu? To je povijesna stvar".

Unatoč tome, podjele između najvećih europskih zemalja, istočnih članica EU-a i SAD-a su značajne i nisu ograničene samo na političku razinu.

Nedavna anketa u 27 zapadnih zemalja pokazala je kako je podrška nastavku diplomatskog angažmana prema Rusiji znatno jača u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj nego u SAD-u ili Poljskoj. Isti trend je očit i po pitanju pomoći Ukrajini u oružju, uz slabiju podršku u velikim zapadnoeuropskim zemljama.

Giuseppe Conte, bivši talijanski premijer koji sada vodi Pokret 5 zvijezda u toj zemlji, koji je član Draghijeve široke koalicije, rekao je da EU-u treba "promišljenija strategija".

"Cijela EU, nakon ove početne faze kada smo pomogli vojnom pomoći, trebala bi se koncentrirati na pregovore i izvršavanje pritiska za političko rješenje", rekao je za Politico.

Iako je bilo važno da Europa ne "smanjuje razinu opreza" u odnosu na Putina, Conte kaže da EU također ne bi trebala izgubiti iz vida bazičnu realnost stvarnost. "Rusija je tamo i tamo će ostati".

Izvor:jutarnji.hr/Foto:Fah

#Ukrajina #Rusija #rat u Ukrajini

Više iz kategorije: VIJESTI

Kad će i naše rane postati važne?

Kad će i naše rane postati važne?

Hrvatska ima neobičan problem.Nismo se još uspjeli dogovoriti vrijede li sve žrtve jednako.Dovoljno je da netko izgovori "Za dom spremni" pa da se podig...

prije 4 min
VUKOVAR, 16. STUDENOGA 1991.: završni napad, odluka o proboju i primirje

VUKOVAR, 16. STUDENOGA 1991.: završni napad, odluka o proboju i primirje

Vukovar, 16. studenoga 1991., oko 20 sati, neposredno prije proboja. Na fotografiji su Sanja Arbanas, Ivica Arbanas, Ivan Anđelić, Velimir Kvesić, Zdrav...

prije 10 min
Blagdanska akcija „Ljubav za sve“ u Đurđevcu: Mladi pokreću val dobrote za potrebite sugrađane i napuštene životinje

Blagdanska akcija „Ljubav za sve“ u Đurđevcu: Mladi pokreću val dobrote za potrebite sugrađane i napuštene životinje

Na inicijativu i u organizaciji Savjeta mladih Grada Đurđevca, u suradnji s brojnim lokalnim udrugama, institucijama i volonterima, u pon...

prije 2 h
HIBRIDNO RATOVANJE Stručnjak za 24sata: Iran ne treba rakete. Pogledajte što se događa po Europi i Americi

HIBRIDNO RATOVANJE Stručnjak za 24sata: Iran ne treba rakete. Pogledajte što se događa po Europi i Americi

Rat sigurno odgovara tzv. Gospodarima rata, velikim vojnim koncernima i vojnoj industriji. Oni koji zarađuju da rat traje, oni upravljaju njime. To ljud...

prije 2 h
Jubilarna 10. Noć Neretvana u Splitu: Večer druženja i zajedništva Neretvana i njihovih prijatelja

Jubilarna 10. Noć Neretvana u Splitu: Večer druženja i zajedništva Neretvana i njihovih prijatelja

Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu organizira jubilarnu 10. Noć Neretvana, tradicionalno okupljanje Neretvana, njihovih obitelji i prijatel...

prije 2 h
'BOLNICA NAM SE RASPADA' DOZNAJEMO Otkaz dalo još sedam radiologa radi Zadravec. 'Ostali smo bez 18 radiologa'

'BOLNICA NAM SE RASPADA' DOZNAJEMO Otkaz dalo još sedam radiologa radi Zadravec. 'Ostali smo bez 18 radiologa'

Zbog povratka Dijane Zadravec na čelo Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice otkaz su dala još sedmoric...

prije 2 h
KLJUČNI OBJEKT / Pogođen jedan od najvažnijih Putinovih projekata: Šire se snimke s Krima

KLJUČNI OBJEKT / Pogođen jedan od najvažnijih Putinovih projekata: Šire se snimke s Krima

Aksjonov u objavi na Telegramu nije iznio pojedinosti o šteti, ali je naveo da će promet preko mosta biti ograničen do ponedjeljka u podneUkrajina je po...

prije 2 h
KORČULANSKI KANAL 1991. – pobjeda Hrvatske ratne mornarice i Dan branitelja Grada Korčule

KORČULANSKI KANAL 1991. – pobjeda Hrvatske ratne mornarice i Dan branitelja Grada Korčule

Brodovi JRM-a povlačili su se prema VisuNakon poraza u pomorskoj borbi pred Splitom 15. studenoga 1991., brodovi Jugoslavenske ratne mornarice nastavili...

prije 3 h
SLUNJ, 16. STUDENOGA 1991.: okupacija grada i progonstvo stanovništva

SLUNJ, 16. STUDENOGA 1991.: okupacija grada i progonstvo stanovništva

Na današnji dan prije 35 godina, 16. studenoga 1991., snage Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih postrojbi zauzele su Slunj. Grad je...

prije 4 h
KUMROVEC – 177 DANA BEZ JASNOG ODGOVORA: Tko štiti istinu o odluci koja je donesena prije gotovo dva mjesecaIstaknuto Najčitanije

KUMROVEC – 177 DANA BEZ JASNOG ODGOVORA: Tko štiti istinu o odluci koja je donesena prije gotovo dva mjeseca

Dokumenti otkrivaju proturječne službene obavijesti, višemjesečnu prepisku i činjenicu da je predmet završen 23. rujna, o čemu smo obaviješteni tek 16....

prije 4 h
ŠKABRNJA, 16. STUDENOGA 1991. – Obrana ostaje bez žične veze sa zapovjedništvom

ŠKABRNJA, 16. STUDENOGA 1991. – Obrana ostaje bez žične veze sa zapovjedništvom

Marko MijanićNa današnji dan prije 35 godina, 16. studenoga 1991., u Škabrnji su uočeni tenkovi koji su se kretali prema Zemuniku. Zapovjednik obrane Ma...

prije 4 h
DUBROVNIK, 16. STUDENOGA 1991. – Krizni štab prosvjedovao zbog napada na Rijeku dubrovačku

DUBROVNIK, 16. STUDENOGA 1991. – Krizni štab prosvjedovao zbog napada na Rijeku dubrovačku

Na dubrovačkom području 16. studenoga 1991. prekid vatre trebao je stupiti na snagu u 18 sati. Dan ranije, 15. studenoga, sklopljen je sporazum o primir...

prije 4 h

Prikazano 12 od 111122 članaka.