Evo kako je i službeno ‘otvoren’ mural za Hrastova: Napad Pupovca i Možemo
Veliki broj građana okupio se u utorak navečer kod nadvožnjaka u karlovačkom naselju Rakovac kako bi svjedočili otvorenju murala posvećenog specijalnoj jedinici policije Grom, nastalom na inicijativu karlovačkih Bad Blue Boysa.
Posvećen je događaju na Koranskom mostu u Karlovcu kada je 21. rujna 1991. specijalna jedinica policije, ali i drugi karlovački branitelji spriječili ulazak neprijateljske vojske u Karlovac.
Na muralu je i lik Miše Hrastova, zbog čega su Pupovac i Možemo napali.
“Veličanje ljudi koji su osuđeni za ratni zločin ni u kojem civiliziranom društvu se ne radi, veličanje čovjeka osuđenog za ubojstvo zarobljenika nije prihvatljivo ni u jednom poretku utemeljenom na etičnom i moralnim pravnom poretku”, rekao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.
Oporbena stranka Možemo održala je konferenciju za novinare na kojoj su gradski vijećnici osudili mogućnost da se na sjednici u utorak Koranski most na Rakovcu preimenuje u Most SJP “Grom”.
Mihajlo Hrastov odslužio zatvorsku kaznu
“Nakon što je Mihajlo Hrastov pravomoćno osuđen u kaznenom postupku, zbog gubitka svojih najmilijih obitelji su tužili Republiku Hrvatsku da im isplati odštetu. Državi je to presuđeno i sad ona ima regresni zahtjev prema Hrastovu”, kazala je 2017. za KAportal Hrastovljeva odvjetnica Iva Zlatić, dodajući da Republika Hrvatska od njega potražuje povrat odštete koja je po presudama u parničnim postupcima dosad isplatila obiteljima ubijenih vojnika.
“Postupci su nastavljeni nakon što su jedno vrijeme bili prekinuti zbog čekanja pravomoćne presude, no onda je krenula lavina”, kazala je odvjetnica.
“To je kao i u osiguranju kad nekog pogaziš s automobilom, osiguranje nadoknadi oštećenom i onda osiguravateljska kuća traži povrat sredstava ako se radi o nesreći izazvanoj krivicom vozača. Država regresni zahtjev mora tražiti, ali u ovom slučaju je to teški apsurd. Svima je poznato koliko je postupak trajao i što je sve Hrastov proživio. Kad je konačno i odslužio kaznu, sada može ostati bez svega”, kazala je tada odvjetnica Zlatić.
Domovinski rat u Karlovcu 1991. i komemoracija na Koranskom mostu
U rujnu 2020. pokušaj komemoracije za poginule neprijateljske srpske vojnike na Koranskom mostu u Karlovcu u rujnu 1991. godine, među kojima je bilo i građana susjedne države Srbije, podigao je lani na noge čitav grad. Nekoliko stotina branitelja, te mlađih Karlovčana, okupilo se na Koranskom mostu odlučno ne dopustivši takvu provokaciju.
Da im grad ne bude do kraja okupiran, Karlovčani mogu zahvaliti vjerojatno samo rijeci Korani i šačici branitelja, među kojima i dragovoljcima iz Karlovca, Zagreba i Duge Rese, koji su branili dva ključna mosta na Korani, jedan na Turnju, drugi na ulazu u četvrt Rakovac. Cijela desna obala grada bila je okupirana, na Kordun je u rujnu 1991. pristiglo 4500 regruta i dobrovoljaca iz Srbije, a dočekalo ih je 1500 domaćih pobunjenika iz sela oko Karlovca. Brojne vojarne u svim dijelovima grada bile su pune dobro naoružanih vojnika tzv. JNA, a ona na Logorištu imala više od 50 tenkova. Karlovac je bio brutalno granatiran, ljudi ubijani i masakrirani, bolnica granatirana, a prvi ranjenici iz kolovoza u bolnici su imali 24-satno čuvanje jer je grad bio pun KOS-ovaca, UDB-aša i vojnih lica. Iz stanova vrebali su snajperisti i pucali na ljude. Kod vojarne Petrova Gora u središtu grada dva dana su ležali mrtvi policajci koje nitko nije mogao izvući, jer su iz vojarne djelovali niški specijalci, njih više od 180 (predali se u listopadu).
Opća bolnica Karlovac već u to vrijeme je zbrinula 1800 ranjenika, što vojnih, što civilnih stradalih u zločinačkom bombardiranju. Takva je bila atmosfera koja je prethodila događaju na mostu, a to su ujedno argumenti za gotovo sve Karlovčane koji će i danas reći da Mišo Hrastov nije zločinac, već junak koji je obranio grad.
I to baš srpski vojnici u odorama kojima se htjela odati počast.
Samo zahvaljujući hrvatskoj mladosti, dragovoljcima obrane Karlovca, nije postao Kordunovac.
