Evo što je Ministarstvo pravosuđa nakon skoro godinu dana odgovorilo o reviziji presude Šestorci!
Krajem siječnja – gotovo godinu dana nakon što je s Narod.hr-a Ministarstvu pravosuđa poslali upit vezan uz presudu hrvatskoj šestorici u Haagu kojom se, između ostalog, nekadašnji hrvatski državni vrh proglašava dijelom „udruženog zločinačkog poduhvata“ u BiH, pristigao nam je odgovor. No, u dopisu kojega su primili nije odgovoreno ni na jedno od pitanja koj su postavili.
Ministarstvu je, naime, postavljeno 3 pitanja. Prvo se odnosi na Analizu presude Šestorci koju je, na zahtjev Ministarstva, provela Akademija pravnih znanosti Hrvatske kako bi se utvrdile pravne mogućnosti koje su osuđenicima preostale nakon Haške presude od 29. studenog 2017. Pitali smo ih hoće li i kada Analiza postati dostupna javnosti, a na to je odgovoreno:
„Informaciju o tome kada će Studijska analiza presuda Raspravnog i Žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu Tužitelj protiv Jadranka Prlića i dr. biti dostupna javnosti ovo Ministarstvo ne posjeduje u smislu članka 5. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te bi navedeno predstavljalo stvaranje nove informacije što se, na temelju članka 18. stavka 5. ZPPI-a ne smatra zahtjevom za pristup informacijama.“
Ministarstvo je Narod.hr uputilo na osuđenike i njihove odvjetnike
Preostala dva pitanja glasila su:
- Poduzima li Ministarstvo određene korake u smjeru zahtjeva za revizijom ili preispitivanjem presude?
- Je li se itko od petorice osuđenih odlučio za traženje revizije presude i hoće li mu Ministarstvo osigurati pomoć?
Na njih je Ministarstvo odgovorilo kako navedena pitanja nisu u njegovoj nadležnosti te ih uputili na stranke u postupku i njihove opunomoćenike. Iako im je još 30. travnja 2018 Ministarstvo poručilo da će o rezultatima Analize javnost biti pravovremeno obaviještena, Analiza do sada nije objavljena u cijelosti. Njezine dijelove objavio je Večernji list, u članku Marinka Jurasića. Prema tekstu, u Analizi se navode dvije mogućnosti: mogućnost revizije i mogućnost preispitivanja presude. Za reviziju presude potrebno je podastrijeti nove dokaze, koji nisu bili dostupni u tijeku suđenja, a koji bi, da su bili poznati, promijenili odluku suda. Za preispitivanje presude nije potreban novi dokaz, već bi se tražilo da se preispita je li presuda donesena na ispravnim temeljima.
Odvjetnica pokojnog generala Praljka, Nika Pinter, za Narod.hr kazala je kako razumije reakciju Ministarstva da spomenute informacije ne daje u javnost, budući da, ako netko od osuđenih bude zatražio reviziju presude, ne bi trebalo drugu stranu (tužiteljstvo) putem medija pripremiti na to.
Podsjetimo, šestorici Hrvata (Slobodanu Praljku, Jadranku Prliću, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću, Berislavu Pušiću i Bruni Stojiću) u Haagu je 29. studenog 2017. izrečena pravomoćna presuda koja ih tereti za udruženi zločinački pothvat tijekom rata u BiH koji je za cilj imao stvaranje etnički čistog teritorija u granicama „Banovine Hrvatske“ te navodi da su njihova sredstva za postizanje tog cilja bili zločini nad muslimanskim stanovništvom. Presuda također tvrdi da su dijelom tog UZP-a bili i visoki dužnosnici Republike Hrvatske – predsjednik Franjo Tuđman, ministar Gojko Šušak i načelnik Glavnog stožera oružanih snaga Janko Bobetko.
Presuda je šokirala hrvatsku javnost, a nakon nje hrvatska je Vlada najavila da će istražiti pravne mogućnosti za osporavanje ove presude. Ministarstvo pravosuđa angažiralo je Akademiju pravnih znanosti Hrvatske da provede analizu presude te istraži mogućnosti njezinog osporavanja.
Ova nepravedna presuda, koja nije utemeljena na povijesnim činjenicama, neće pridonijeti pomirenju i smirivanju napetosti na prostoru Bosne i Hercegovine i cijele jugoistočne Europe. Hrvatska i Bosna i Hercegovina bile su žrtve srpske agresije sa zločinačkim ciljem stvaranja velike Srbije. U ratnim događanjima u Bosni i Hercegovini s hrvatske strane nije postojao udruženi zločinački pothvat niti ideja koja bi uključivala postupanja koja nisu u skladu s međunarodnim pravnim poretkom. Treba naglasiti da je Hrvatska najzaslužnija za uspostavu i opstanak Bosne i Hercegovine kao samostalne države. – priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakon presude i tragične smrti generala Praljka.
