Evo što točno piše u zaključku Skupštine zbog kojeg Thompson ne može nastupati u Zagrebu
Grad smatra da prostori pod njegovom kontrolom moraju ostati u skladu s temeljnim vrijednostima države, a ne služiti za promociju ideologija koje su s tim vrijednostima u suprotnosti.
"Čušpajzom" i "čudnovatim kljunašem" nazvao je ministar pravosuđa Damir Habijan danas zaključak zagrebačke Gradske skupštine kojim su donesena pravila o tome što se smije, a što ne smije događati na javnim površinama i u prostorima kojima upravlja Grad, gradske ustanove i gradske tvrtke. S obzirom na to da je upravo ta odluka povod činjenici da Thompson ne može nastupati u Zagrebu, a mnogi ni ne znaju što je Skupština točno, na sjednici lanjskog 11. studenog zaključila, evo o čemu se radi. Odluka je vrlo, zapravo, jednostavna. Gradski prostori ne smiju se koristiti za poruke i simbole koji potiču ili opravdavaju mržnju.
U obrazloženju odluke Grad polazi od svoje osnovne uloge i obveze. Doslovno navodi da Grad Zagreb, kao javnopravno tijelo, ima obvezu spriječiti da "javne površine i prostori kojima upravlja Grad, ustanove kojima je Grad osnivač ili trgovačka društva u vlasništvu Grada i događanja organizirana na navedenim površinama i prostorima postanu mjesta za širenje sadržaja koji negiraju antifašističke temelje na kojima počivaju Republika Hrvatska i suvremena Europa".
Drugim riječima, Grad smatra da prostori pod njegovom kontrolom moraju ostati u skladu s temeljnim vrijednostima države, a ne služiti za promociju ideologija koje su s tim vrijednostima u suprotnosti. U obrazloženju se pritom poziva i na sam Ustav Republike Hrvatske. Navodi se da Ustav "jasno utvrđuje da je uspostava temelja državne suverenosti izražena nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske". Time se podsjeća da je antifašizam upisan u same temelje hrvatske državnosti.
Posebno se ističe pitanje ustaških simbola i pozdrava. U obrazloženju se navodi da su "poklič 'Za dom spremni' i druga ustaška obilježja višestruko ocijenjeni protuustavnima od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske", a podsjeća se i na presudu Europskog suda za ljudska prava koji je u predmetu "Šimunić protiv Hrvatske" 2019. godine potvrdio da "njihova javna uporaba nije zaštićena slobodom izražavanja jer predstavlja sadržaj koji potiče mržnju na temelju nacionalne, rasne i vjerske pripadnosti".
Na temelju tog obrazloženja donesen je i sam zaključak. U njemu se navodi da se gradonačelnik poziva da "radi zaštite javnog reda i mira te očuvanja ustavnih vrednota Republike Hrvatske, poduzme mjere kojima će se osigurati da se na površinama i u prostorima kojima upravljaju ustanove kojima je Grad Zagreb osnivač ili trgovačka društva u vlasništvu Grada Zagreba i na javnim površinama za čije korištenje Grad Zagreb izdaje dozvolu u svrhu organizacije javnih događaja, ne koriste obilježja, slogani ili poruke kojima se veliča, potiče ili odobrava nacionalna, rasna ili vjerska mržnja". Zaključak dodatno precizira da se to odnosi i na zabranu korištenja "fašističkih ili ustaških simbola ili pokliča, uključujući poklič 'Za dom spremni', a što je zabranjeno člankom 39. Ustava Republike Hrvatske". Gradska skupština u samom zaključku još jednom naglašava na čemu se odluka temelji. Navodi se da se zaključak "zasniva na antifašističkim temeljima Republike Hrvatske zapisanima u Ustavu Republike Hrvatske, kao i na stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske te Europskog suda za ljudska prava".
Na kraju, u obrazloženju se objašnjava i zašto se odluka donosi po hitnom postupku. Navodi se da se to predlaže "s obzirom na recentne događaje u gradu Zagrebu i diljem Hrvatske", uz stav predlagatelja da je "potrebno bez odgode poduzimati mjere navedene u zaključku". Sam zaključak objavljen je i u Službenom glasniku Grada Zagreba, čime postaje službeni dokument prema kojem Grad i gradonačelnik trebaju postupati.
