Generali Krstičević, Jelić i Markač na jednom mjestu: 'Ante Nazor odigrao je ključnu ulogu'

Dvadeset godina arhivskoga i znanstveno-istraživačkog rada Hrvatsko memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR) obilježeno je u utorak u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu.

Na obilježavanju obljetnice govorili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ravnatelj HMDCDR-a u Bosni i Hercegovini Ivica Šarac te zapovjednici hrvatskih postrojba u "Oluji" umirovljeni generali Zlatan Mijo Jelić, Jozo Miličević, Damir Krstičević i Mladen Markač, a pročitan je i pozdravni govor ravnatelja Leksikografskoga zavoda Filipa Hameršaka.

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je HMDCDR izrastao u središnju nacionalnu ustanovu za prikupljanje, čuvanje, obradbu i znanstveno istraživanje gradiva o Domovinskom ratu, ali i u nezaobilazno mjesto procesa stvaranja hrvatske države. Ocijenila je da je Centar imao iznimno zahtjevnu zadaću - sačuvati povijesnu istinu utemeljenu na dokumentima, a ne na interpretacijama koje se mijenjaju s političkim i ideološkim okolnostima.

Ključna uloga ravnatelja Centra Ante Nazora bila je prvih godina u prikupljanju gradiva od vlasnika koji su za nju bili sentimentalno vezani, rekla je i dodala kako je to bilo razdoblje u kojem je Hrvatska vodila pravosudne bitke na međunarodnim sudovima kako bi se oslobodila optužbe i tako potvrdila narav Domovinskoga rata kao obrambenoga i pravednog.

Nije samo arhivska ustanova

Centar je, smatra, upravo u tom području dao nemjerljiv doprinos jer je prikupljena građa korištena pred Tribunalom u Haagu, uključujući i oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kao i presudi Međunarodnoga suda pravde u Haagu.

HMDCDR danas nije samo arhivska ustanova, rekla je i dodala kako je on znanstveno središte i mjesto susreta istraživača, pravnika, povjesničara i stručnjaka raznih profila, ali i pouzdana ustanova državnim institucijama, obrazovnom sustavu i međunarodnoj znanstvenoj zajednici.

Njihovi rezultati istraživanja, istaknula je, ne zadržavaju se unutar nacionalnih okvira nego postaju sastavni dio međunarodne historiografije pridonoseći boljem razumijevanju Domovinskoga rata u europskom i svjetskom kontekstu.

Širenje istine o Domovinskom ratu

Po riječima Ivice Šarca rezultati rada Centra najbolje se mogu vidjeti ako pokušamo zamisliti na što bi sličio fond znanja o Domovinskom ratu, kakav bi bio njegov status u suvremenom društvu, kakva bi bila sudbina i status hrvatskih branitelja i kakva bi uopće izgledala slika hrvatske recentne prošlosti  da nije bilo prikupljanja i stručne obradbe gradiva, znanstveno-istraživačkoga rada i nakladničke djelatnosti HMDCDR-a u proteklih 20 godina.

General Zlatan Mijo Jelić posebno je istaknuo ulogu ravnatelja Nazora u nastanku i tiskanju knjige Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u BiH. U toj smo knjizi obradili vojnu i političku povijest Domovinskoga rata te hrvatsko-muslimanski sukob, rekao je i dodao kako su u njoj objavljeni mnogi dokumenti koji nisu bili poznati ni hrvatskoj ni svjetskoj javnosti.

General Jozo Miličević naglasio je kako je HMDCDR omogućio širenje istine o Domovinskom ratu, objavljivanjem dokumenata koji nedvojbeno govore o tomu da je Hrvatska bila žrtva u ratu i da je hrvatski narod sam, uz veliku nesložnost međunarodne zajednice, krenuo putem osamostaljenja i stvaranje svoje neovisne i demokratske države, omogućio uvid u karakter rata.

Najveći prijatelj u najtežim trenutcima

General Damir Krstičević napomenuo je kako Centar godinama sustavno prikuplja i čuva dokumente, zapovijedi, zemljovide, izvješća, fotografije i svjedočanstva sudionika rata. Ocijenio je kako time osiguravaju da iskustva i vrijednosti Domovinskoga rata  ne ostanu samo sjećanja nego da budu trajno zabilježeno i dostupno gradivo svima koji ga žele proučavati. Kroz svoj rad pomažete međunarodnoj javnosti ispravno razumjeti karakter Domovinskoga rata, naglasio je.

General Mladen Markač istaknuo je kako je mu Centar bio najveći prijatelj u njegovim najtežim trenutcima. Ovaj Centar i njegovi istraživači bili su uz nas kada smo kao hrvatski vojnici i časnici predstavljali Hrvatsku pred Međunarodnim tribunalom u Haagu. Otišli smo u Haag unaprijed osuđeni kao najteži ratni zločinci, rekao je i dodao kako su se iz Haaga vratili kao pobjednici jer je međunarodna pravda morala priznati da su Hrvati imali obrambeni, oslobodilački i časni rat.

HMDCDR je utemeljen 2005. na zahtjev Hrvatskoga sabora kao javna znanstvena ustanova - specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnoga i znanstvenog istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata.