Golema vojna baza za 10.000 ljudi, najmodernije američko oružje... Na Balkanu rapidno niče prava utvrda NATO-a
Uloga Rumunjske se jako promijenila u posljednjih 20 godina, otkako je postala članica NATO-a
Razvoj događaja u Rumunjskoj i mogućnost da u predsjedničku palaču dođe Călin Georgescu s dobrim razlogom brinu NATO.
Iako je riječ o jednoj od manje razvijenih europskih zemalja, koja je i politički i zemljopisno na periferiji Europske unije, upravo taj položaj čini je ključnom u aktualnim trenucima snažne globalne nestabilnosti. Dovoljno je samo pogledati neke od ključnih činjenica o Rumunjskoj da bi postalo jasno zašto je ta zemlja toliko važna za NATO, a posljedično i za Europu.
Calin Georgescu
Zemlja s 19 milijuna stanovnika članica je NATO-a 20 godina, a također je i dom vojne zračne baze koja je u procesu širenja te bi trebala postati najveća vojna baza saveza u Europi. Graniči s Ukrajinom. S druge strane Crnog mora nalazi se poluotok Krim, koji je trenutačno pod ruskom kontrolom. Od početka rata Rumunjska je podržavala vladu u Kijevu šaljući joj oružje i municiju za obranu od Rusije. U Deveselu je smješten američki sustav za obranu od balističkih raketa Aegis, a ondje su stacionirane američke i rumunjske postrojbe.
Problem na vidiku
Upravo tu problem stvara Georgescu, potencijalni novi predsjednik Rumunjske. Njemu je, kako je isticao u kampanji, Deveselu "nacionalna sramota", a Georgescu se protivi i slanju rumunjske pomoći Ukrajini. Jednom je prilikom zazvao "rusku mudrost" u oblikovanju vanjske politike Rumunjske.
Zračna baza Mihail Kogalniceanu u Rumunjskoj
"Sve što želim je da ne klečimo, da ne prihvaćamo baš sve. Trebamo raditi u nacionalnom interesu", tvrdi Georgescu dok Rusija okupira susjednu demokratsku i međunarodno priznatu državu Ukrajinu, zveckajući oružjem i izvodeći sabotaže po cijeloj Europi. Iako prema nedavno objavljenim rezultatima ankete koju je provela Europska unija 88 posto Rumunja podržava članstvo u NATO-u, antizapadno raspoloženi predsjednik mogao bi stvoriti probleme Savezu.
Georgescu bi mogao slijediti primjer mađarskog predsjednika Viktora Orbána i ponašati se kao proruski igrač unutar bloka. Rumunjski polupredsjednički sustav znači da je predsjednik šef države, zapovjednik vojske i zadužen za vanjsku politiku.
Radikalna politička promjena u Bukureštu mogla bi oslabiti rumunjsku ulogu jednog od glavnih regionalnih sigurnosnih čimbenika u savezu, piše Politico. Rumunjska je jedan od najvećih potrošača u NATO-u, koristi borbene avione F-16, kupuje tenkove M1 Abrams iz SAD-a i planira otvoriti jednu od najvećih zračnih baza u NATO-u. Također je slala vojnike u Irak i Afganistan.
Rumunjski tenk TR-85 ‘Bizonul‘ tijekom vježbe u zračnoj bazi Mihail Kogalniceanu u Rumunjskoj
Ta rastuća vojna moć temelji se na više od dva desetljeća brzog ekonomskog rasta koji je zemlju iz balkanske siromašne nacije transformirao u sve bogatiji narod, koji je čak premašio starog rivala Mađarsku prema BDP-u po glavi stanovnika. "Uloga Rumunjske se jako promijenila u posljednjih 20 godina otkako je postala članica NATO-a, a zemlja je poduzela korake prema tome da postane pružatelj sigurnosti, a ne samo potrošač sigurnosti", rekla je za Politico Anca Agachi, politička analitičarka u trustu mozgova RAND.
Rumunjska je nakon ruske invazije na susjednu Ukrajinu slala oružje vladi u Kijevu, uključujući sustav protuzračne obrane Patriot, a pomagala je i u dostavi međunarodne pomoći u Kijev. Njezin je položaj ključan zbog obale Crnog mora, gdje Rusi napadaju civilne brodove i postavljaju mine. Osim toga, ruski dronovi prolazili su kroz rumunjski zračni prostor na putu prema Ukrajini. Fragmenti dronova pronađeni su na rumunjskom teritoriju. "Blizina Ukrajine postavila je Rumunjsku kao ključnog logističkog partnera NATO-a", rekla je za portal Antonia Colibasanu, geopolitička analitičarka iz Rumunjske. Rumunjska je također centar za obuku ukrajinskih pilota F-16.
Zračna baza Mihail Kogalniceanu u Rumunjskoj, na slici finski F/A-18 Hornet borbeni avioni
Baza za 10.000 ljudi
Uz spomenutu raketnu obranu u Deveseluu, Rumunjska namjerava potrošiti 2,7 milijardi dolara pretvarajući svoju zračnu bazu Mihail Kogălniceanu u jednu od najvećih baza NATO-a. Nakon dovršetka nadogradnje koji se planira za 2030., Kogălniceanu će biti dom više od 10.000 vojnika i civila, od kojih će neki biti premješteni iz američke baze Ramstein u Njemačkoj.
U ovom trenutku Bukurešt izdvaja 2,25 posto svog BDP-a za obranu, što je iznad NATO-ova cilja od dva posto, a planira povećati vojnu potrošnju na 2,5 posto sljedeće godine te na tri posto do 2026. godine. "Treba nam pet do deset godina da dođemo na razinu potrebnu za reakciju i obeshrabrivanje bilo kakvog rata", kaže Iulian Chifu, predsjednik Centra za prevenciju sukoba i rano upozoravanje u Bukureštu i bivši vladin savjetnik za međunarodnu sigurnost.
Zračna baza Mihail Kogalniceanu u Rumunjskoj
Rumunjska je u postupku modernizacije svojih oružanih snaga, za što joj treba pomoć saveznika. Trenutačno kupuje 32 borbena zrakoplova Lockheed Martin F-35 Lightning iz SAD-a, kao i sustave protuzračne obrane Patriot i sustave M142 HIMARS. Zbog zastoja u proizvodnju Rumunjska se već naoružava i iz vanjskih izvora. Trenutačno je u postupku nabave 54 južnokorejske haubice K9 Thunder za cijenu od 910 milijuna dolara.
Politico napominje da su ranije ove godine od kompanije Hanwha Aerospace doznali da bi Rumunjska mogla postati čvorište za proizvodnju oružja za Europu, Bliski istok i Afriku. Njemački veliki proizvođač Rheinmetall također razmišlja o gradnji velike tvornice u Rumunjskoj.
