VIJESTI Najčitanije

Gordan Akrap: ‘Mislim da su Rusi odustali od puno toga’

Gordan Akrap: ‘Mislim da su Rusi odustali od puno toga’

Svakodnevno novi ruski napadi na civilne i vojne ciljeve u Ukrajini. Poginuli i ranjeni na obje strane. Humanitarna katastrofa. Milijuni izbjeglica koji bježe pred ratnim strahotama. Pregovori u kojima nije postignut znatniji napredak. To je ukrajinska stvarnost koja više od mjesec dana dominira u svim medijima. Stvarnu, krvavu agresiju na terenu prati i rat informacijama. Tko u njemu za sada vodi – Zelenski ili Putin? Što je istina, što namjerno plasirana laž? Kakvu ulogu mogu odigrati društvene mreže?

– Borba za Mariupolj je borba koja bi mogla odlučiti definiranje nove ruske strategije. Oni su htjeli obezglaviti Kijev i dovesti proruski orijentirane ljude. Mariupolj je simbol kao što je kod nas Vukovar, on je sada u situaciji da bi uskoro mogao biti okupiran, rekao je na početku Otvorenog dr. sc. Gordan Akrap iz Instituta za hibridne sukobe.

Dodaje da oni žele kopneno povezati Krim preko Mariupolja s teritorijem samoproglašenih republika i samom Rusijom.

“Rusi odustali od puno toga”

Komentirao je i dolazak čečenskog vođe Kadirova u Mariupolj.

– On ne ide tamo gdje nije sigurno, s druge strane treba ohrabriti plaćenike. Njihov utjecaj ne treba precjenjivati u smislu toga da će oni dovesti do vojne prevage, dodaje ističući da će plaćenici nastojati živi se vratiti kući kako bi mogli potrošiti novac koji su zaradili.

– Mislim da su Rusi odustali od puno toga i najgore što se može dogoditi jednoj vojsci jest da se mijenja strategija. Ovo je već negdje četvrta strategija koja je na djelu i koju oni javno komuniciraju.

Ukrajinske snage nanijele su brojne gubitke Rusima kod Kijeva, dodaje Akrap, ističući da sada u protuofenzivi odbijaju snage od glavnog grada.

– Rusi mogu mobilizirati od 150 do 200 tisuća ljudi, ali ti ljudi nisu obučeni, nisu opremljeni i motivirani za napad na teritorij druge države.

Govoreći o pregovorima koji bi se u utorak trebali održati u Istanbulu, profesor Goran Bandov istaknuo je da se zapravo radi o igrokazu.

– Jedna i druga strana prate taj igrokaz. Jedino se do sada postiglo to da postoje humanitarni koridori, ali ne u svim gradovima. Puno je ljudi stradavalo na tim koridorima. Sve ovo ostalo je odmjeravanje snaga. Ruska strana u ovom trenutku nije spremna još za ozbiljne pregovore, osim ako ukrajinska strana prihvati sve njihove zahtjeve. Pravi pregovori će početi kada se ostvare vojni ciljevi.

– Finale svakoga rata jest kada se ide prema pregovorima. Svakome je potpuno jasno u kakvoj će se situaciji naći, da će morati objasniti ljudima što je napravljeno, da će morati objasniti svijetu. Kada gledate svaki rat nastaje kada prestane komunikacija, ali onda i na kraju rat završava pregovorima. To znači da su karte na stolu, da se mora doći do rješenja, a to podrazumijeva ustupke. Pitanje je koji su početni ciljevi, istaknula je komunikacijska stručnjakinja Smiljana Leinert Novosel.

– Svaki je rat završio pregovorima i nekom vrstom mira, povijest pamti jako puno loših završetaka i loše potpisanih sporazuma, a što je dovodilo do novih ratova. Vladimir Putin je započeo rat pričom da su ga makli iz budućih razgovora o svijetu, pa je on povrijeđen i tašt. Zelenski se našao u situaciji da se govori da je on bez političkog iskustva. Imate ozbiljno pitanje. Tko kaže da Putin uopće želi razgovarati sa Zelenskim?, istaknuo je komunikacijski stručnjak Zdravko Kedžo.

“Priča o nuklearnom ratu kod ljudi izazvala strah”

Govoreći o informacijskom ratu, Akrap kaže da već godinama i jedna i druga propaganda rade na homogeniziranju stanovništva.

– Imali ste snažne informacije operacije, operacije utjecaja. Od siječnja smo imali tri cyber napada na informacijsku, financijsku strukturu, na sustave državne uprave koji su, zahvaljujući sposobnosti ukrajinske strane, svi bili odbijeni.

Dodaje da se Rusija odlučila na agresiju jer su shvatili da informacijskim ratom ne mogu postići svoje ciljeve.

– Sve ono što Putin nije htio to mu se dogodilo. Priča o nuklearnom ratu kod ljudi je izazvala strah pa danas primjerice i Finska i Švedska razmišljaju o ulasku u NATO, dodaje Bandov.

– EU je najjedinstvenija od prvih dana kada je nastala. Cijeli niz političkih poruka su slane potpuno pogrešno i neodgovorno i to sve ide protiv interesa same Rusije.

Zelenski s druge strane zna komunicirati, smatra Bandov.

– Kod njega je izrazito kvalitetan element da kada god se nekome obraća, da uvijek ima poruku koja direktno dira ljude iz te zemlje. Primjerice kada se obraćao Izraelcima, rekao je da “nema boljeg mjesta za pregovore od Jeruzalema. Koliko on to zapravo misli, to je sasvim druga priča. Kada je razgovarao sa Šveđanima rekao je u stilu “imali nešto ljepše od plavo-žute zastave”.

“Sigurno je stradala istina”

Kada je u pitanju propagandni rat, kaže da Zelenski dobro kotira na zapadu, ali također smatra da Rusi primjerice bolje kotiraju u Indiji ili u Kini.

– To su ogromne zemlje, nisam siguran da Ukrajina tamo uspijeva dobiti pozornost i propagandni rat.

Rat informacijama trajat će i kada rat završi.

– Moguće da će se u medijskom svijetu trebati objasniti da su svi dobili, a nitko nije izgubio, ističe profesor Kedžo.

– Radi se o sukobu dvaju političkih koncepata. Jedne kulture koja cijeni autoritarnost, poslušnost. To je jedan drugačiji mentalitet gdje je zapravo Putin metafora toga. S druge strane imate zapadni tip, gdje prolazi sve obrnuto. Gdje sve mora biti transparentno, ističe profesorica Leinert Novosel.

– Teško je reći tko u ovom informacijskom ratu vodi, ali jedno je sigurno. Sigurno je stradala istina, istaknuo je profesor Kedžo.

– Ukrajinci govore da su ubili 16.500 ruskih vojnika, a Rusi kažu da se radi o tisuću ili dvije. To su stvari koje ćemo tek naknadno doznati, ističe Akrap.

Što se tiče hakera, Akrap kaže da ozbiljnih takvih napada nema od strane pojedinaca.

– Države kao što su Rusija, SAD, Izrael, Iran, Kina, oni su svi razvili snažne sposobnosti za cyber napade. Oni koriste to u trenucima kada se ukaže potreba. Informacijski ratovi stalno traju, zaključuje.

Izvor:Kamenjar.com/Foto: Fah

#analiza #Gordan Akrap #Rusko-ukrainski rat

Više iz kategorije: VIJESTI

14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm

14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm

Na današnji dan 1991. JNA je predala haubice 203 mm u Zagrebu. Otkrijte izazove osposobljavanja američkih M115 haubica za obranu Hrvatske u Domovinskom ratu.

prije 1 h
KREATIVNO RJEŠENJE Trumpov čovjek otkrio gdje su zapeli pregovori: 'Ostatak sporazuma praktički je spreman'

KREATIVNO RJEŠENJE Trumpov čovjek otkrio gdje su zapeli pregovori: 'Ostatak sporazuma praktički je spreman'

Jared Kushner, izaslanik Donalda Trumpa, otkrio je da su pregovori o miru u Ukrajini zapeli zbog teritorijalnog spora u Donbasu. SAD traži 'kreativno rješenje'.

prije 1 h
4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

Otkrijte kako je 14. rujna 1991. godine skladište Prečec kod Dugog Sela, s 4000 tona streljiva, preuzeto bez ispaljenog metka i promijenilo tijek Rata za vojarne.

prije 1 h
Požarište na Braču proteže se do 40 kilometara: 235 vatrogasaca i dalje na terenu

Požarište na Braču proteže se do 40 kilometara: 235 vatrogasaca i dalje na terenu

Stanje na velikom požarištu na Braču znatno mirnije, ali 235 vatrogasaca i dalje nadzire područje od 40 km. Izgorjelo preko 4000 hektara. Detalji intervencije.

prije 2 h
35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

Garešnica obilježava 35. obljetnicu oslobađanja radio-relejnog centra Humka. Pridružite se braniteljima i građanima u odavanju počasti 15. rujna 2026.

prije 2 h
14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate Najčitanije

14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate

14. rujna 1991. obilježava pad Hrvatske Kostajnice. Čitajte o zločinima srpske agresorske vojske, odvođenju Hrvata u 50 logora i strašnim patnjama civila.

prije 2 h
Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi

Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi

Svečanom akademijom u Korčuli završava obilježavanje 35. obljetnice osnutka ratnih postrojbi. Prisjetite se ratnog puta branitelja Korčule i Pelješca na Južnom bojištu.

prije 2 h
Hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a na drvarskom pravcu

Hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a na drvarskom pravcu

Saznajte kako su hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a u operaciji Maestral, prodirući prema Drvaru i Oštrelju. Detalji o postrojbama i tijeku bitke.

prije 2 h
Vukovar 14. rujna 1991. – tenkovi krenuli na Sajmište, Borovo Naselje i Trpinjsku cestu

Vukovar 14. rujna 1991. – tenkovi krenuli na Sajmište, Borovo Naselje i Trpinjsku cestu

Prije 35 godina, 14. rujna 1991., Vukovar je napadnut. Saznajte više o žestokim borbama na Sajmištu, u Borovu Naselju i na Trpinjskoj cesti, poznatoj kao 'groblje tenkova'.

prije 3 h
Ilegalne utrke na Krku uzbunile državni vrh: 'Stižu brze izmjene zakona i kazne za vozače!'

Ilegalne utrke na Krku uzbunile državni vrh: 'Stižu brze izmjene zakona i kazne za vozače!'

Nakon kaosa zbog ilegalnih utrka na Krku, država najavljuje brze izmjene Zakona o prometu. Sudionike čekaju novčane kazne, zabrane vožnje i prekršajni bodovi.

prije 3 h
Ako ovo nije za ostavke u policiji, što jest?

Ako ovo nije za ostavke u policiji, što jest?

Analiza slučaja ilegalnih automobilskih utrka na Kvarneru gdje su sudionici blokirali promet i ismijavali policiju. Je li država postala predmet sprdnje?

prije 3 h
Spomen-soba Domovinskog rata danas otvorena posjetiteljima u sklopu 35. obljetnice Rujanskog rata

Spomen-soba Domovinskog rata danas otvorena posjetiteljima u sklopu 35. obljetnice Rujanskog rata

U Šibeniku je otvorena Spomen-soba Domovinskog rata povodom 35. obljetnice Rujanskog rata. Postav prati obranu grada i herojske branitelje. Posjetite od 14. do 22. rujna.

prije 3 h

Prikazano 12 od 108687 članaka.