Građevinske tvrtke pred slomom: Na korak smo do totalnog kolapsa, stat će svi projekti u zemlji!

Uprava tvrtke Kamgrad ističe da građevinari iz dana u dan kumuliraju sve veće gubitke.

"U ovakvoj izvanrednoj situaciji, koja se ne može usporediti i mjeriti ni s jednim događajem u prošlosti, gdje su zbog promijenjenih okolnosti cijene materijala, pogonskih goriva i energenata porasle za više od 50 posto u odnosu na cijene koje su građevinari kalkulirali u fazi davanja ponude, građevinari iz dana u dan, u dobroj volji da izvrše svoje ugovorne obveze, kumuliraju sve veće gubitke. Ako se situacija ne promijeni, odnosno ako vlada promptno ne poduzme konkretne gospodarske mjere kojima bi se građevinarima pomoglo da prebrode ovakav neuobičajen poremećaj na tržištu i održe stabilno poslovanje, pitanje je trenutka kada će situacija eskalirati do te mjere da građevinari nažalost više neće moći izvršavati svoje obveze", navodi uprava Kamgrada.

To će, po njima, neposredno uzrokovati totalni kolaps ionako već desetkovanog građevinskog sektora te obustavu realizacije većine aktualnih projekata.

Iz Kamgrada navode i da bi, imajući u vidu aktualne projekte koji se izvode te projekte i investicije najavljene od javnih i privatnih naručitelja, građevinske tvrtke trebale imati više nego dovoljno posla u idućim godinama.

Upitno im je, međutim, hoće li sve planirane investicije u građevinskom sektoru biti moguće realizirati s obzirom da prema najnovijim procjenama u Hrvatskoj nedostaje više od 10 tisuća građevinskih radnika.

"Trenutno je u graditeljstvu u Hrvatskoj angažirano oko 30.000 stranih radnika, uz oko 70.000 domaćih. Uz radnike iz Bosne i Hercegovine koji su tradicionalno prisutni u hrvatskom graditeljstvu, a kojih je nažalost sve manje, sve je više radnika iz Albanije, Kosova, Nepala, Indije, Filipina i drugih dalekih zemalja", kažu u Kamgradu.

Nema zamaha obnove bez stabilizacije tržišta

Upitani primjećuje li se ikakav zamah obnove nakon potresom razrušenih područja, poručuju kako nije realno očekivati značajniji zamah obnove potresom razrušenih područja ako se tržište u pogledu rasta cijena materijala ne stabilizira i ako se ne osiguraju odgovarajući dodatni resursi i kapaciteti s kojima bi građevinske tvrtke, s obzirom na činjenicu da su im postojeći kapaciteti angažirani na realizaciji aktualnih poslova, uopće bile u mogućnosti izvesti radove obnove od potresa.

"Kada biste ispitali tržište, vidjeli biste da su u većini građevinskih tvrtki kapaciteti za iduće dvije godine već zauzeti. Uz to je nužno zakonodavni okvir uskladiti s realnim okolnostima, odnosno formalne, pravne i administrativne procedure, koje dodatno priječe i usporavaju procese obnove potresom razrušenih područja prilagodi objektivnim mogućnostima provedbe", zaključuje uprava Kamgrada.

Direktorica HUP- Udruge poslodavaca graditeljstva Mirela Gudan ističe, da je građevinska industrija s ekstremnim rastom cijena građevinskih materijala i proizvoda suočena od jeseni 2020., čemu je pridruženo poskupljenje goriva i rast cijene rada.

"Takav porast troškova izvođači građevinskih radova nisu u mogućnosti u cijelosti podnijeti sami niti bi to, sukladno propisima, trebali", smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

"Obzirom da ugovori javne nabave građevinskih radova uglavnom sadrže klauzulu o nepromjenjivosti cijena, realizacija postojećih projekata po njima nije moguća. Vlada je prepoznala ozbiljnost situacije te je Zaključkom o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda javne naručitelje uputila da priznaju stvarne cijene materijala i proizvoda ugrađenih u projekte i izvođačima isplate razliku u odnosu na ugovorene fiksne cijene. Provedba Zaključka Vlade od strane javnih naručitelja u ovom trenutku je apsolutni prioritet kako ne bi došlo do raskidanja ugovora", ističe Gudan, dodavši kako buduće nabave koje planiraju javni naručitelji moraju uvažiti tržišnu realnost i promjenjivost cijena, što je ključno i za realizaciju projekata čije je (su)financiranje vlada predvidjela kroz programe i fondove EU-a.

Prema njezinim riječima, radi uklanjanja nelojalne domaće i strane konkurencije u javnoj nabavi treba kao obvezni kriterij uvesti i isplatu plaća ugovorenih Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo, čiju je primjenu na čitav građevinski sektor proširio ministar nadležan za rad, a propisuje je i Zakon o minimalnoj plaći.

Građevinski radnici iselili, strani znače veći trošak

Vezano uz nedostatak radne snage, Gudan ističe da je građevinski sektor ostao bez značajnog kontingenta domaće radne snage zbog krize koja ga je pogodila 2008. i sljedećih godina, jer su građevinski radnici iselili u razvijenije europske zemlje.

Naglašava da strani građevinski radnici, koji dolaze kod nas, tradicionalno dolaze iz okruženja te zadnjih godina iz udaljenijih zemalja, a trošak angažmana stranog radnika za poslodavca je dvostruko veći od angažmana domaćeg radnika.

"Iako je ukinut sustav kvota za zapošljavanje strane radne snage, postojeći model uređen Zakonom o strancima ne prati aktualne potrebe građevinskog sektora za radnom snagom i sadrži nepremostive prepreke. Primjerice, poduzeću će se odobriti zapošljavanje stranih radnika ako u zadnjih šest mjeseci ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina RH, odnosno državljanina države članice europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme. Poduzetnik, koji uslijed povećane potražnje za građevinskim radovima u Hrvatskoj danas osnuje građevinsko poduzeće i ugovori projekte, zbog nepostojanja ponude domaće građevinske radne snage nije u mogućnosti zaposliti domaće radnike niti je, kad bi i uspio ispuniti taj uvjet, u mogućnosti još šest mjeseci čekati da mu se odobri zapošljavanje stranih radnika jer u međuvremenu nema dovoljno zaposlenih pa ne može izvesti ugovorene radove", tvrdi Gudan.

Dodaje je kako su ti zakonski uvjeti štetni za hrvatsko građevinarstvo i državni proračun jer onemogućavaju razvoj građevinskog sektora koji je izuzetno važan i za realizaciju projekata obnove zgrada oštećenih potresom.

Trebat će najmanje 20 tisuća novih radnika za obnovu od potresa

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj ističe kako je zbog poskupljenja cijena materijala prošle godine prijetila blokada građevinskih projekata, te da je HGK radila na donošenju Zaključka Vlade koji javnim naručiteljima preporučuje da izađu u spomenuti susret izvođačima radova ako su im troškovi značajno povećani.

Navodi da hrvatska građevinska operativa trenutno raspolaže s oko 100.000 radnika, što nije dostatno.

"S nedostatkom kvalificiranih radnika na domaćem tržištu rada u sektoru građevinarstva suočavamo se već nekoliko godina, od kad je počeo rast u tom segmentu gospodarstva, a pandemija je samo otežala i poskupila uvoz radne snage te usporila uobičajene kanale dolaska i odlaska radnika. Taj problem tvrtke su rješavale uvozom stranih radnika iz zemalja izvan EU. Koliko je taj problem izražen, vidljivo je i iz podatka da je u 2020. godini uvezeno oko 28 tisuća građevinskih radnika što je preko 80 posto odobrene kvote za uvoz radnika. U 2019. godini uvezeno je preko 23 tisuće građevinskih radnika, a u 2018. je potrošena ukupna kvota", naglasila je potpredsjednica HGK.

Procjenjuje da će daljnja potražnja za radnicima rasti, pogotovo ako se uzme u obzir obnova Zagreba i okolice, kao i Banovine od potresa.

"Prema našim procjenama trebat će nam 20.000 radnika za sva područja pogođena potresom. Naravno, ovisno i o dinamici obnove. Nedostatak radnika će se dijelom kompenzirati dodatnim povećanjem cijena rada u graditeljstvu pa će možda privući i nove ljude, ali i stvoriti uvjete za povratak naših radnika koji su otišli na zapad u potrazi za poslom i boljim uvjetima života. Kako će obnova trajati duži niz godina, očekujemo da će se vratiti jedan broj ljudi. Paralelno s tim moramo raditi i na tome da stvorimo što više kvalificiranih radnika u našim školama", smatra Čagalj.

Vezano uz obnovu nakon potresa, tvrdi kako se u ovom trenutku istovremeno otvara mnogo toga, pri čemu će jedan od izazova svakako biti pitanje raspoloživih resursa. Također, istaknula je kako prakse drugih zemalja i područja gdje su se događali potresi pokazuju da obnovu nije moguće provesti u razdoblju od par godina, već da je za takav poduhvat potrebno puno više vremena, otprilike deset godina.

"Za realizaciju aktualnih natječaja, imamo dovoljno resursa (materijala i radnika). No, kako vrijeme ide i kako troškovi realizacije obnove rastu, tako i isti novac vrijedi manje. Jasno je da će bez dodatnih sredstava manji broj objekata biti izveden. Dugoročno, kako bi stvari dalje išle svojim tempom, potrebno je napraviti dobar dinamički plan obnove i investicija za idućih desetak godina. Plan treba biti realan i provediv kako bi se građevinari mogli pripremati, planirati posao te povećavati svoje kapacitete na višegodišnjoj razini", zaključila je potpredsjednica HGK. 

U Hrvatskoj je, inače, prošle godine izdano 10.553 građevinskih dozvola, što je 12,2 posto ili 1.150 dozvola više nego 2020. godine, kojima je predviđena vrijednost radova od gotovo 32 milijarde kuna, 

Dozvolama izdanima prošle godine predviđena je vrijednost radova od 31,9 milijardi kuna, što je 13,6 posto više nego 2020. kada je vrijednost radova iznosila 28 milijardi kuna.