Grlić Radman uputio jasnu poruku: ‘Uloga Hrvatske i Srbije u ratu u BiH se ne mogu uspoređivati’

U Sarajevu je jučer, dva dana nakon što je UN usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, predstavljena knjiga “Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini – Agresori za veliku Srbiju i veliku Hrvatsku” čiji je izdavač bošnjačko Udruženje žrtava genocida.

Ta knjiga obuhvaća zaključke Haaškog suda iz devet presuda koje navode da su Srbija i Hrvatska sudjelovale u međunarodnom oružanom sukobu u BiH. Ministar obrane BiH Zukan Helez je prilikom predstavljanja knjige rekao da je “u Bosni i Hercegovini bio međunarodni sukob gdje su politička rukovodstva iz susjednih zemalja sudjelovala u ratnoj agresiji na BiH.” 

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman danas je izjavio da je neprihvatljivo i neutemeljeno Hrvatsku stavljati u istu poziciju sa Srbijom kao agresore u BiH što se sugerira knjigom koju je predstavilo udruženje koje okuplja obitelji žrtava genocida iz Srebrenice.

‘Taj narativ iskrivljuje činjenice i istinu’

“Sama činjenica da predstavljanje knjige koincidira s donošenjem Rezolucije u UN-u i da ima sugestivna pitanja gdje su spomenute Hrvatska i Srbija, to nama u Hrvatskoj nije prihvatljivo”, odgovorio je ministar na novinarski upit.

“Da nije bilo Hrvatske i Hrvata ne bi bilo cjelovite, neovisne i suverene BiH”, istaknuo je, te zatim poručio: “Mi ćemo u trećem mandatu još snažnije zagovarati potrebu da Hrvati ostvare svoja prava koja im pripadaju. Nitko nema pravo preglasavati Hrvate na izborima. Hrvati imaju pravo na svoje legitimne predstavnike, ne koje im netko drugi izabere”.

Rezolucija o Srebrenici

Opća skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak je donijela rezoluciju kojom podsjeća na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine. Rezolucija poziva na poštivanje žrtava i priznavanje činjenica utvrđenih sudskim presudama, te predlaže uspostavu međunarodnog dana sjećanja na taj zločin.

Od 193 članica UN-a, 84 su glasale za ovu neobvezujuću rezoluciju, 19 je bilo protiv, dok je 68 država bilo suzdržano, većinom uz obrazloženje da nije postignut potreban konsenzus.

Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, uz podršku 34 zemlje, uključujući sve bivše jugoslavenske republike osim Srbije i Crne Gore. Važno je napomenuti da tekst rezolucije ne osuđuje Srbiju ili Srbe direktno.