Grmoja o Stanivukoviću: Hrvatska je morala reagirati odmah, a ne šutjeti na velikosrpske poruke

Saborski zastupnik i predsjednik Mosta Nikola Grmoja putem društvenih mreža reagirao je na nedavni posjet Draška Stanivukovića Hrvatskoj i njegove izjave dane u Gračacu. Grmojinu objavu prenosimo u cijelosti.

„Da znamo svoje korijene. Da dijete koje se danas rodi u Banjoj Luci nikada ne zaboravi Republiku Srpsku Krajinu, ne zaboravi Oluju, ne zaboravi teške dane i stradanja našeg naroda. Da upoznajemo svoju povijest i kulturu, bez obzira na to u kojem dijelu naših zemalja živjeli.“

Nakon takvih poruka, smatra Grmoja, hrvatska policija trebala je Stanivukovića odmah uputiti prema najbližem graničnom prijelazu, a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova proglasiti ga personom non grata.

„Ozbiljna država obračun s velikosrpskom idejom ‘naših zemalja’ može i mora odraditi u svega nekoliko sati. Nažalost, Hrvatskom ne upravljaju Hrvati, nego servilni izvršitelji volje briselskih elita. Upravo takvu scenu gledamo posljednjih dana u Zagrebu“, poručio je Grmoja.

Dodaje kako je riječ o dugogodišnjem problemu sluganstva svima, osim vlastitim nacionalnim interesima. U tom kontekstu prozvao je i ministra vanjskih poslova Gorana Grlića Radmana.

„Evo prilike ministru koji je nedavno svesrdno branio Plenkovićevu karakterizaciju velikosrpske agresije kao ‘problema’. Postoji li za njega ikakav kontekst koji opravdava ove poruke ili će konačno poduzeti mjere kako bi se zaustavile velikosrpske provokacije i huškanje naroda kojem su potrebni struja, topla voda i internet, a ne fantazije o izgubljenim srpskim krajevima?“

Grmoja podsjeća kako je Stanivuković u javnosti često predstavljen kao mladi i perspektivni političar, borac protiv korupcije i sustava koji je Milorad Dodik pretvorio u način vladanja u Republici Srpskoj. No, ističe da se Dodik godinama održava upravo poticanjem osjećaja ugroženosti i stalnim vraćanjem na nacionalne teme.

„Nažalost, mladi Draško pokazuje političku nasljednost velikosrpskog virusa. Njegova retorika opasno podsjeća na jednog tada mladog Aleksandra koji je slično govorio u okupiranoj Glini. Povijest bi ga trebala nečemu naučiti – jer mogla bi se ponoviti.“

Naglašava kako Glina nikada nije postala srpska, a nastavak hranjenja pretežno starije srpske populacije pričama o ‘nekadašnjim srpskim krajevima’ dugoročno vodi demografskom nestanku.

„Poznavajući trendove, za 30 godina na tim područjima možda neće živjeti nijedan Srbin. Možda se Stanivukoviću, kao i Vučiću, čini prihvatljivim povremeno pobjeći u svijet srpske fantastike, ali 2026. je godina“, navodi Grmoja.

Zaključuje kako bi „muški i ljudski“ bilo priznati poraz jedne ideje, zatražiti oprost za zlo učinjeno u njezino ime i okrenuti se stvarnoj izgradnji suživota ondje gdje se preklapaju interesi hrvatskog i srpskog naroda.

„Dok ljevica živi u fantazijama o rastućem fašizmu i ustaštvu, a Plenković nakon stabilokracije nudi novi politički izum ‘obrane’ od te iste ljevice, istovremeno financirajući Srpsko narodno vijeće s 22 milijuna eura, postoji jednostavno rješenje.“

Na kraju poručuje:
„Umjesto ulaganja u ‘urbanog Srbina’, uložimo u ‘ruralnog Srbina’. Festivale, dekonstrukciju Domovinskog rata, huškačke novine i proizvode dobro situirane Pupovčeve družine zamijenimo ulaganjima u razvoj i revitalizaciju ruralnih krajeva u kojima zajedno žive Hrvati i Srbi.“