HAZU: Prvo bijelo polje na hrvatskom grbu nije sporno

HAZU: Lažni prijepori o početnom polju hrvatskog grba nisu znanstveno utemeljeni

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) održala je znanstveni skup posvećen povijesnom hrvatskom grbu, na kojem je predstavljena Deklaracija HAZU-a o povijesnom hrvatskom grbu. U Deklaraciji je jasno istaknuto da su prijepori o boji početnog polja na hrvatskom grbu — bijelom ili crvenom — "lažna dvojba" bez povijesnog utemeljenja.

Grb kao simbol predziđa kršćanstva

U Deklaraciji se navodi kako je šahirani grb Hrvatske stilizirani prikaz utvrde, koji je krajem 15. stoljeća simbolizirao Hrvatsku kao bedem kršćanstva (Antemurale Christianitatis). U to doba, najčešće se prikazivao s početnim srebrnim (bijelim) poljem, osobito kad je broj polja bio paran.

Od početka 16. stoljeća u upotrebi su obje varijante — s početnim bijelim i crvenim poljem — gotovo podjednako. Zato je, poručuju iz HAZU-a, neprihvatljivo smatrati da upotreba jedne inačice isključuje drugu, jer se time zanemaruje bogata i višestoljetna heraldička praksa.

Povijest kao temelj, a ne sredstvo manipulacije

"Recentne tvrdnje koje pripisuju poseban simbolički značaj boji početnog polja grba nemaju znanstveno uporište. Riječ je o pseudoznanstvenim i politikantskim konstrukcijama koje se u javni prostor plasiraju putem medija, s ciljem ideološke manipulacije", stoji u Deklaraciji.

Posebno je upozoreno na netočno povezivanje bijelog početnog polja isključivo s Nezavisnom Državom Hrvatskom, što predstavlja povijesnu falsifikaciju jer se ta inačica grba koristi kontinuirano stoljećima prije i nakon tog razdoblja.

"Ideologizacija povijesnih simbola i pokušaji da se jedan grb proglasi ‘pogrešnim’ na temelju boje jednog polja, štete znanstvenoj istini i nacionalnom identitetu", naglašavaju iz HAZU-a.

Grb Republike Hrvatske — zakonski definiran, ali povijesna raznolikost ostaje

U Deklaraciji se podsjeća kako je službeni grb Republike Hrvatske zakonski propisan i nema inačica, no povijesni grb u javnoj i privatnoj upotrebi može se s pravom isticati u obje varijante.

"Nema povijesne ni moralne osnove za stigmatizaciju grba s početnim bijelim poljem. Hrvati su taj grb stoljećima smatrali svojim, neovisno o rasporedu boja", zaključuje se u Deklaraciji.

Skup održan na simboličan datum – dan ustoličenja bana Jelačića

Znanstveni skup otvorio je predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt, istaknuvši kako se održava 5. lipnja — na dan kad je 1848. za hrvatskog bana ustoličen Josip Jelačić, koji je kao bansku zastavu koristio crveno-bijelo-plavu trobojnicu s grbom Trojedne Kraljevine.

"HAZU je svijest i savjest hrvatskoga naroda. Naša je dužnost zaštititi povijesnu istinu i identitet od dnevnopolitičkih manipulacija. Lažne dileme oko hrvatskih simbola služe za diskreditaciju nacionalne povijesti, i tomu se mora stati na kraj", poručio je Neidhardt.

Stručnjaci: Povijesni grbovi potvrđuju raznolikost

Na skupu su brojni znanstvenici iznijeli povijesne i heraldičke uvide:

• Ivan Jurković (Filozofski fakultet u Puli) govorio je o nastanku šahiranog grba krajem 15. stoljeća, čiji se najstariji poznati prikaz nalazi u Bolzanu iz 1494. godine.

• Mate Božić upozorio je da naziv “šahovnica” nije tehnički točan jer grb nema fiksni broj polja niti koristi crnu boju.

• Mario Jareb (Hrvatski institut za povijest) podsjetio je da je grb s prvim crvenim poljem bio službeni u Kraljevini Jugoslaviji i Banovini Hrvatskoj, dok je NDH propisivala bijelo prvo polje uz dodatak ustaških oznaka, a nakon 1945. u SR Hrvatskoj ponovno dominira varijanta s prvim crvenim poljem.

Jareb je naglasio da je stručna komisija 1990. godine, uoči donošenja prvog Ustava RH, na prijedlog predsjednika Franje Tuđmana predložila sadašnji oblik grba s prvim crvenim poljem — koji je postao službeni državni simbol nakon Domovinskog rata.

"Današnji hrvatski grb i zastava s tim grbom su pobjednički simboli Republike Hrvatske, ali to ne znači da druge povijesne varijante treba brisati ili diskreditirati", zaključio je Jareb.