HHMS Riječka Hitna helikopterska služba u srpnju obavila čak – 24 intervencije. Ovo su njihova iskustva

HHMS u bazi Rijeka Pokriva Primorsko-goransku, Ličko-senjsku i Istarsku te sjeverni dio Zadarske županije

Od početka srpnja, Hitna helikopterska medicinska služba (HHMS) u bazi Rijeka u nepuna dva tjedna obavila čak je 24 intervencije, što je gotovo četvrtina ukupnog broja intervencija koje su riječki timovi HHMS-a obavili u prva tri mjeseca od pokretanja ove službe.

Naime, od uspostave hitne helikopterske medicinske službe 30. ožujka u bazi Rijeka obavljene su 124 intervencije, pri čemu je stota intervencija obavljena 30. lipnja. To je ujedno bio i posljednji dan obavljanja isključivo dnevnih letova, s obzirom na to da su od 30. ožujka do 30. lipnja, noćne intervencije helikopterima obavljali djelatnici MORH-a.

Od početka srpnja hitna helikopterska medicinska služba u bazama u Rijeci i Splitu na raspolaganju je 24 sata, što je uz turističku sezonu i široko područje djelovanja, očito još jedan od razloga ovako značajnog povećanja broja intervencija HHMS-a.

 

Životno ugroženi

Kako kaže ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije dr. Senka Kajčić brojni su razlozi za aktiviranje hitne helikopterske medicinske službe, a među najčešćima su politraumatizirani pacijenti, pacijenti oboljeli od srčanog i moždanog udara te pacijenti s drugim životno ugrožavajućim stanjima.

– Aktiviranje hitne helikopterske medicinske službe odvija se na nekoliko načina, ovisno o tome radi li se o primarnoj ili sekundarnoj intervenciji ili se radi o međubolničkom prijevozu. U osnovi nakon što se, od pozivatelja, zaprimi poziv u medicinsku prijavno dojavnu jedinicu te medicinski dispečer procijeni da se radi o životno ugrožavajućem stanju može se odmah aktivirati tim HHMS-a, posebno na udaljenim i teško dostupnim mjestima za kopnene timove.

Najčešći način aktivacije je ipak u slučajevima kada kopneni tim hitne medicinske službe nakon pregleda pacijenta utvrdi da se radi o stanju koje zahtijeva čim je ranije mogući dolazak u bolničku zdravstvenu ustanovu te zatraži aktivaciju hitne helikopterske službe.

To su tzv. sekundarne intervencije. Ili kada liječnik iz bolnice zaključi kako ne može zbrinuti životno ugrožavajuće stanje te da je potrebna specifična zdravstvena skrb koja se pacijentu može pružiti u drugoj bolničkoj ustanovi.

Nakon utvrđene potrebe za helikopterskim prijevozom, aktivira se tim hitne helikopterske službe koji, nakon što piloti provjere meteorološke uvjete prema lokaciji gdje bi trebali sletjeti i preuzeti pacijenta, daje odgovor medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici je li moguće izvesti intervenciju ili ne.

Ukoliko su vremenski uvjeti povoljni započinje intervencija tima HHMS-a pri čemu helikopter iz baze mora poletjeti unutar pet minuta za vrijeme dnevnih letova te unutar 15 minuta za vrijeme noćnih letova.

Pacijenta se mora adekvatno zbrinuti na mjestu događaja te ga tijekom cijelog leta nadzire medicinski tim koji na raspolaganju ima svu potrebnu standardnu medicinsku opremu kao i u vozilima hitne medicinske službe.

Na helidromu tim HHMS-a predaje pacijenta zemaljskom timu koji ga prevozi do bolnice gdje će mu biti pružena definitivna skrb. Nakon što preda pacijenta tim HHMS-a spreman je za novu hitnu medicinsku intervenciju, objašnjava Kajčić.

Četiri županije

Helikopterska baza Rijeka osim područja cijele Primorsko-goranske županije, pokriva još i Ličko-senjsku županiju, Istarsku županiju i sjeverni dio Zadarske županije. Najudaljenije točke na kojima je dosad intervenirao tim hitne helikopterske medicinske službe su otok Molat, kad je riječ o otočnom području, te Korenica u kopnenom dijelu. Također, tim HHMS-a intervenirao je na otocima Unije i Susak te u Umagu, Gospiću, Puli, Vrbovskom i Baški.

Kako kaže Kajčić, svaka intervencija je posebna na svoj način, no između svih dosad obavljenih posebno naglašava dvije.

– Jedna je prva primarna intervencija hitne helikopterske službe na otoku Unije. Svima nam je dobro poznata udaljenost tog otoka, ali i problematika vezana uz zdravstvenu skrb na slabo naseljenim otocima, stoga tu intervenciju smatram izuzetno važnom.

Od prijema poziva u medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici do dolaska medicinskog tima do pacijenta trebalo je 39 minuta dok je za cjelokupnu intervenciju tima hitne helikopterske službe, od zaprimanja poziva, preko aktivacije helikoptera, dolaska tima hitne službe helikopterom do pacijenta, pregled pacijenta i prijevoz do bolnice, trebalo nevjerojatnih sat i 45 minuta.

Prije uspostave ovog načina rada hitne helikopterske medicinske službe, isto vrijeme je bilo potrebno za dolazak tima hitne medicinske službe s Malog Lošinja do pacijenta, a ukoliko je pacijent trebao biti prevezen zbog lošeg zdravstvenog stanja do Rijeke ovisno o vrsti transporta, u najboljem slučaju, trajalo bi još toliko, a nekad i značajno duže.

Upravo uspostavom HHMS-a povećava se dostupnost zdravstvene skrbi na udaljenim i teško dostupnim mjestima, a ovakve intervencije pokazuju opravdanost samog ulaganja, jer ljudski život nema cijenu.

Sljedeća helikopterska hitna medicinska intervencija koju bih istaknula je zbrinjavanje teško ozlijeđenog pacijenta pri čemu je helikopter sletio na državnu cestu D8 kod Sibinja, čime se opet značajno skraćuje vrijeme potrebno za prijevoz pacijenta do bolnice. Slijetanje helikoptera na prometnicu pokazuje nam koliko malo mjesta je dovoljno za slijetanje u blizini samog incidenta, objašnjava Kajčić.

Velika pomoć

Prema njezinim riječima, s obzirom na veličinu Primorsko-goranske županije, geografski položaj te tri postojeće subregije unutar županije, Gorski kotar, primorski dio i otoke te udaljenosti pojedinih dijelova od KBC-a Rijeka, gdje se mogu zbrinjavati životno ugroženi pacijenti, hitna helikopterska služba je uistinu od velike pomoći.

– Kada svim ovim geografskim činjenicama pridodamo još i velike gužve na cestama tijekom turističke sezone i povećani broj ljudi koji borave u turističkim mjestima uistinu dobivamo odgovor, da nam hitna helikopterska služba uistinu treba.

Hitna helikopterska služba i helikopteri koji se sada koriste su brži i mogu sletjeti na puno više mjesta nego što je to bilo moguće s vojnim helikopterima. Potreban im je puno manji prostor, mogu pokriti sve otoke posebno za vrijeme dnevne vidljivosti, a to sve daje puno veću sigurnost stanovnicima i posjetiteljima turistički udaljenih destinacija.

U brojnim hitnim stanjima vrijeme ima presudnu ulogu, ne samo vezano uz preživljavanje nego i uz posljedice koje mogu nastati ukoliko dolazak do bolnice traje duže vremena. Npr. prilikom moždanog udara svake minute umire dva milijuna moždanih stanica, i da, uistinu je bitno da taj pacijent što prije stigne do bolnice, kako bi mu se mogla pružiti definitivna skrb.

Cilj zbrinjavanja hitnog pacijenta je dovesti pravog pacijenta u pravo vrijeme na pravo mjesto. Isto tako, ne smijemo zaboraviti brojne živote koji su spašeni upravo koristeći vojne helikoptere kao i sve djelatnike koji su obavljali te intervencije. U svakom slučaju treba im zahvaliti na pomoći koju su pružili u zbrinjavanju ozlijeđenih i oboljelih pacijenata tijekom ranijih godina, smatra Kajčić.

Čak 660 hitnih intervencija više u odnosu na prošlu godinu

Ukupan broj intervencija Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a u porastu je tijekom cijele godine. Vrhunac turističke sezone je pred vratima, no kako kaže Kajčić, značajno povećanje ukupnog broja intervencija u Primorsko-goranskoj županiji najviše se bilježi u Crikvenici, Krku te Rabu, Cresu i Malom Lošinju.

– Zavod za hitnu medicinu PGŽ-a iz godine u godinu bilježi sve veći broj intervencija na godišnjoj razini, pa tako možemo reći da i ove godine u prvih šest mjeseci imamo porast broja intervencija u odnosu na prošlu godinu za 4,2 posto, odnosno 660 hitnih intervencija više.

Nastavi li se ovakav trend, moglo bi se ponoviti da hitna u navedenim turističkim središtima u četiri ljetna mjeseca, od lipnja do rujna, odradi polovinu od ukupnog broja godišnjih intervencija na terenu dok je što se tiče broja pregleda u prostorima za reanimaciju on otprilike na razini prošle godine, zaključuje Kajčić.

15 liječnika i 15 medicinskih sestara i tehničara

Za rad u helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi baze Rijeka edukaciju je završilo 15 liječnika i 15 medicinskih sestara i tehničara, koliko je i bilo predviđeno projektom za bazu Rijeka. Većinom su to djelatnici Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a, uz šestero vanjskih suradnika.

Radi se o, kako ističe Kajčić, djelatnicima sa značajnim iskustvom u djelatnosti hitne medicine, među liječnicima su to uglavnom specijalisti i specijalizanti hitne medicine te anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, kao i o prvostupnicima sestrinstva i prvostupnicima sestrinstva specijalistima u djelatnosti hitne medicine.

– Svi su morali imati iskustvo rada u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi, prije početka rada u HHMS-u morali su proći edukaciju propisanu prema standardima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, kao i edukaciju za rad u helikopteru koju je propisao operater.

S obzirom na proširenje Mreže hitne medicine uspostavom HHMS-a, u Zavodu za hitnu medicinu PGŽ-a otvorila su se dodatna mjesta za zapošljavanje petero liječnika i petero medicinskih sestara i tehničara, kaže Kajčić.