Hoće li priziv savjesti opet dovesti u pitanje obvezni vojni rok? “To je u Ustavu, ne može se zaobići”

Tema za koju se prije nekoliko mjeseci činilo da će naglo iščeznuti iz javnog prostora kao što se u njemu ponovno pojavila, ovoga puta ipak je “pustila korijenje”. O ponovnom aktiviranju obveznog vojnog roka je riječ.

Obvezni vojni rok nije ukinut, nego je zamrznut u ljeto 2007. godine odlukom Sabora koja je stupila na snagu 1. siječnja iduće godine. Otada je priča o reaktiviranju obveznog vojnog roka periodično stizala na dnevni red, obično u predizborna vremena ili shodno drugim dnevnopolitičkim potrebama.

No, ovoga puta otišlo se korak dalje i nekoliko mjeseci nakon što se priča zavrtjela u javnosti, Ministarstvo obrane (MORH) i Glavni stožer Oružanih snaga predložili su model obvezne vojne obuke koji bi trajao tri mjeseca, prenosi Priznajem.hr.

Računati s masovnim prizivom savjesti

Prije 16 godina obvezni vojni rok bio je suspendiran jer je broj obveznika koji su zbog priziva savjesti služili rok u civilnoj službi gotovo premašio broj onih prvih. Osim toga, Hrvatska je 2008. postala članica NATO-a pa je u ondašnjim geopolitičkim okolnostima strategija oružanih snaga preusmjerena na profesionalni vojni sastav i pozicioniranje pod NATO-ov kišobran.

Danas prevladavaju druge geopolitičke okolnosti i sigurnosni izazovi pa se procijenilo – kritičari će reći prebrzo i bez prave rasprave  – da postoji potreba za reaktiviranjem obveznog vojnog roka. Ako se to dogodi, a sve vodi k tomu da hoće, onda treba računati i s mogućim masovnim prizivom savjesti koji bi doveo u pitanje model obveznog služenja vojnog roka.

Dopušteno u obavljanju vojničkih dužnosti

U Općoj deklaracija o ljudskim pravima stoji da “svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi”. Ta su ljudska prava zajamčena i Ustavom RH, a priziv savjesti proizlazi iz njih. Štoviše, u drugom stavku članka 47. našeg Ustava stoji: “Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Te su osobe obvezne ispunjavati dužnosti određene zakonom.”

Isto stoji i na mrežnim stranicama MORH-a uz infomacije o tome kako se podnosi zahtjev za odobrenjem civilne službe onima koji se pozovu na prigovor savjesti.

Kada netko uloži prigovor savjesti iz moralnih ili vjerskih uvjerenja pa, recimo, odbije uzeti oružje u ruke, takva se odluka u demokratskim društvima ne dovodi u pitanje niti je itko ima pravo procjenjivati.

“Nikakvim zakonom ne može se zaobići Ustav”

Ustavnu stručnjakinju i predstojnicu Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci Sanju Barić pitali smo može li država na neki način “doskočiti” eventualnom masovnom prizivu savjesti koji bi doveo u pitanje smisao obveznog vojnog roka ako bude reaktiviran.

“Ne može! Nikakav zakon ne može se donijeti da se zaobiđe Ustav. Cijela priroda ustava je u tome da su neke stvari zajamčene bez obzira na bilo kakvu političku opciju ili političku odluku određenog trenutka”, objašnjava ona.

Barić napominje kako je smisao civilnog služenja vojnog roka u tome da se nikoga ne može prisiliti na obvezno služenje.

“Ono što je bilo 2008. godine bilo je davno. Oni koji odlučuju o tome mogu imati argument da ljudi sada možda drugačije razmišljaju u odnosu naono  vrijeme, da smo u drugačijim vremenima i drugačijem okruženju. Mi možda ne znamo kako razmišljaju sadašnji obveznici, možda nisu nužno slični ljudi onima od prije 15 i više godina. No, sve to je politička odluka. Pravno, stoji ovako kako je, da je priziv savjesti u Ustavu”, dodala je.