HORMUŠKI TJESNAC Svijetu prijeti ekstremni scenarij, sve ovisi o ovom tjesnacu širokom do 95 kilometara: ‘Blokira li ga Iran, bit će dramatično‘

Najviše bi bile pogođene azijske zemlje. Oko 70 posto nafte i ukapljenog plina koji prolaze kroz taj tjesnac ide za Aziju

Wall Street je opsjednut time kako bi izraelsko-iranski sukob mogao utjecati na Hormuški tjesnac, usko grlo svjetske trgovine naftom, izvještava CNN. Zasad su međunarodne burze ostale relativno mirne otkako je Izrael napao Iran, a Iran mu uzvratio. No to bi se moglo promijeniti ako rat onemogući plovidbu tankera Hormuškim tjesnacem, uskim prolazom između Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Tjesnac širok 55 do 95 kilometara povezuje Perzijski zaljev i Arapsko more. Ključan je za izvoz nafte i ukapljenog prirodnog plina s Bliskog istoka na svjetska tržišta, žila kucavica svjetske trgovine energentima. Prema američkim podacima, kroz jednu od najvažnijih naftnih arterija na svijetu dnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte, što je četvrtina svjetske nafte, navodi CNN pozivajući se na podatke Međunarodne agencije za energiju (IEA). Po drugim procjenama, čak trećina.

Do sada nije bilo značajnijih poremećaja, iako agencije prenose kako tankeri oklijevaju ili duže čekaju na prolaz. Hormuški tjesnac ostaje otvoren, tankeri prolaze, no broj tranzita je smanjen. Pomorski informacijski centar JMIC u utorak je izvijestio kako je prošlog tjedna došlo do manjeg smanjenja broja teretnih brodova koji putuju kroz Hormuški tjesnac.

Zatvaranje tjesnaca moglo bi gurnuti cijene nafte iznad 100 dolara

No, ako Iran blokira Hormuški tjesnac, to bi moglo imati dramatične posljedice po svjetsku trgovinu naftom. Goldman Sachs upozorava da bi scenarij ekstremnog rizika koji uključuje dugotrajno zatvaranje tjesnaca mogao podići cijene znatno iznad 100 dolara po barelu.

Cijene nafte rastu i padaju od napada Izraela na Teheran, ali na relativno niskoj razini. Od ponedjeljka navečer ponovno rastu nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao da se Teheran odmah evakuira: Washington je signalizirao spremnost na otvoreno uključivanje u rat na strani Izraela.

Stručnjaci upozoravaju da bi čak i prijetnja zatvaranjem mogla uzdrmati tržišta i naglo povećati cijene energije, prenosi Euronews.

Može li Iran zaista zatvoriti tjesnac?

Iranu bi bilo teško zatvoriti Hormuški tjesnac na dulje vrijeme, no analitičari RBC Capital Marketsa ističu da izraelsko-iranski sukob može poremetiti pomorski promet i proizvodnju nafte i na druge načine. S raketnim napadima na plinska postrojenja, skladišta nafte i rafinerije, ako dođe do produljenja rata, rizik od ozbiljnog prekida opskrbe energentima značajno se povećava. Jednostavno ne znamo kako će se ovaj sukob odvijati, mislim da se tržišta još uvijek klade da će ostati pod kontrolom i da se neće uključiti SAD, neće zahvatiti energetsku infrastrukturu ni Hormuški tjesnac, kaže za CNN profesor financija Davide Accomazzo.

Iran je više puta prijetio, ali nikad nije proveo zatvaranje

Iran je 2018. godine zaprijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca nakon što je američki predsjednik Donald Trump povukao američki potpis sa sporazuma o iranskom nuklearnom programu i ponovno uveo sankcije. I ranije je Iran prijetio, ali nikad to nije i proveo. “Budimo realni. Prije svega, veći dio Hormuškog tjesnaca pripada Omanu. Drugo, dovoljno je širok da ga sami Iranci ne mogu zatvoriti“, kaže Alhajji. Brojni brodovi prolaze kroz iranske vode, ali bi mogli prolaziti Hormuški tjesnac i alternativnim rutama, preko teritorijalnih voda Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana. Analitičarka američke konzultantske kuće Kpler Amena Bakr kaže da je zatvaranje tjesnaca ekstremni scenarij – ali sad smo u ekstremnoj situaciji, pa tu opciju ne isključuje u potpunosti.

Najviše bi bile pogođene azijske zemlje. Oko 70 posto nafte i ukapljenog plina koji prolaze kroz taj tjesnac ide za Aziju, najveći kupci su Kina, Indija i Japan. Jedva četvrtina dnevnog protoka nafte mogla bi se preusmjeriti kopnenim rutama, poput saudijskog cjevovoda Istok-Zapad do Crvenog mora i naftovoda Abu Dhabi iz UAE do Fujairaha, prenosi Euronews. “Svaka dugotrajna kriza u Hormuškom tjesnacu ne bi samo poremetila isporuke ključnih proizvođača iz Perzijskog zaljeva – Saudijske Arabije, UAE, Kuvajta, Iraka i Katara – već bi i učinila nedostupnom većinu svjetskih slobodnih proizvodnih kapaciteta, koji su koncentrirani u Perzijskom zaljevu“, upozorila je IEA u izvješću.

Tržišta LNG-a još su više izložena potencijalnim poremećajima. Sav izvoz LNG-a iz Katara – drugog najvećeg svjetskog izvoznika LNG-a – i UAE mora proći kroz tjesnac. IEA izvještava da je 90 milijardi kubičnih metara LNG-a prošlo kroz tjesnac u prvih deset mjeseci 2023., što je petina svjetske trgovine ukapljenim plinom. Oko 80 posto tih količina namijenjeno je Aziji, ostatak Europi.