Hrga žestoko o Peović: 'Prilično neukusno. Pokvarena ili zatrovana ili oboje

Katarina Peović, crvena zvijezda i komunizam: Ideologija Radničke fronte pod povećalom

Nakon burne rasprave u emisiji HRT-a, reakcije ne prestaju. Peović je izazvala lavinu kritika zbog izjava o JNA i Thompsonu, a Mirjana Hrga ne bira riječi: "Nepopravljivo zatrovana". No, ide li njezin govor predaleko – i gdje je granica između ideologije i govora mržnje?

Piše: Dražen Šemovčan Šeki

Ideološki okviri Radničke fronte

Katarina Peović, saborska zastupnica i vodeće lice Radničke fronte, od samog je početka svoje političke karijere jasno pozicionirana na krajnjoj ljevici. Radnička fronta, koju je sukreirala, deklarativno se zalaže za demokratski socijalizam, radnička i socijalna prava, te ukidanje kapitalističkog načina proizvodnje. Riječima Peović:

“Radnička fronta želi društvo u kojem radnici upravljaju ekonomijom, a ne kapital i profit.”
— Iz saborske rasprave, 2024.

No, u mnogim njezinim javnim nastupima — i osobito na društvenim mrežama — jasno je prisutna i snažna simbolika jugoslavenske prošlosti. Fotografije s partizanskim simbolima, hvalospjevi komunizmu u teoriji, te simpatije prema europskim komunističkim strankama (primjerice KPÖ iz Graza), sve to čini politički portret Katarine Peović.

“Skidanje petokrake”? Izjave koje su zgrozile dio javnosti

U nedavnoj emisiji HRT-a, komentirajući koncert Marka Perkovića Thompsona, Peović je izjavila da “neki događaji trebaju biti zabranjeni kada promiču nacionalnu, vjersku ili rasnu netrpeljivost”, naglašavajući kako “Thompson promovira nacionalnu netrpeljivost”.

No najžešću buru izazvala je njezina rečenica:

“Jugoslavenska armija je skinula zvijezdu i od toga se odrekla...”

U emisiji su joj odmah replicirali novinar HRT-a i drugi sugovornici, podsjetivši da su tenkovi JNA s crvenom zvijezdom razarali Vukovar, Gospić, Dubrovnik i mnoga druga hrvatska mjesta. Reakcija nije izostala — ni iz sabora, ni s društvenih mreža.

Mirjana Hrga: “Ili je pokvarena ili nepopravljivo zatrovana”

Bivša novinarka i savjetnica predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Mirjana Hrga, izuzetno oštro komentirala je Peovićine izjave na Facebooku:

“Nema to veze s nacionalnim nego puno gore: ili je nepametna ili je pokvarena ili je nepopravljivo zatrovana do razine mentalne disfunkcionalnosti. Prilično neukusno… no, ni jedna bolest nije zdrava.”

Hrga tvrdi da se ne radi tek o različitom političkom pogledu, već o dubokoj ideološkoj zatrovanosti, i relativizaciji onoga što je hrvatski narod proživio 1991. pod simbolima koje Peović danas brani.

Crvena zvijezda: simbol slobode ili tlačenja?

U očima Radničke fronte i Katarine Peović, crvena zvijezda simbolizira antifašizam, otpor i solidarnost. U kontekstu europske ljevice, to je prihvatljivo — primjerice u Austriji, Italiji ili Njemačkoj gdje ljevičarske stranke koriste sličnu simboliku.

No u hrvatskom povijesnom i ratnom kontekstu, crvena zvezda ima sasvim drugo značenje — simbol je JNA, agresorske vojske koja je 1991. okupirala dijelove Hrvatske, protjerivala stanovništvo i razarala gradove.

Ovdje se javlja duboki vrijednosni sukob između ljevice i desnog centra/desnice, ali i brojnih apolitičnih građana koji smatraju da glorifikacija te simbolike vrijeđa sjećanja na Domovinski rat.

Govor mržnje — gdje je granica?

Peović je oštro kritizirala Thompsona i one koji, kako kaže, “javno veličaju politike mržnje i genocida”. No, kad je riječ o vlastitim izjavama, dio javnosti smatra da je prešla granicu — relativizirajući zločine počinjene pod simbolom crvene zvijezde.

Može li se njezin govor smatrati govorom mržnje? Pravna struka zasad takve tvrdnje odbacuje. Ne zagovara nasilje, ne poziva na linč, i njezine izjave formalno su dio ideološke debate — premda iznimno provokativne i bolne za mnoge.

Ideologija ili provokacija?

Katarina Peović ne skriva svoje političke stavove. Otvoreno zagovara ukidanje kapitalizma, nacionalizaciju resursa, i preoblikovanje društva prema socijalističkom modelu. U tome koristi i simboliku crvene zvijezde, što izaziva snažan otpor među građanima koji su pretrpjeli ratna stradanja upravo pod tim znakom.

Usporedno, reakcije poput one Mirjane Hrge pokazuju da u hrvatskom društvu još uvijek postoji duboka podjela po pitanju prošlosti — i da neka poglavlja očito nisu zatvorena.

Koliko god bila demokratska, hrvatska javna scena očito i dalje nema jasan konsenzus o tome što su granice prihvatljivog govora kada se govori o vlastitoj povijesti.