Hrvat otkrio u kakvom su stanju Rusi u Kursku: ‘Sada kad smo im srušili tri mosta, pitanje je vremena...‘

Ukrajinske su trupe priopćile da kreću na oko 3000 ruskih vojnika koji su opkoljeni uz rijeku u ruskoj pokrajini Kursk. Novi je to udarac za Moskvu u trećem tjednu nakon iznenadnog upada.

Ukrajinska je vojska priopćila da je koristila raketne sustave Himars koje je isporučio SAD, kao i eksplozivne bespilotne letjelice za napade na pontonske prijelaze, dok je Rusija pokušavala spriječiti opkoljavanje svojih snaga između rijeke Seym i ukrajinske granice.

Skupa operacija

Ukrajinski upad 6. kolovoza osramotio je ruskog predsjednika Vladimira Putina, nakon što je Ukrajina zauzela desetke gradova i sela na teritoriju koji je velik kao bilo koji drugi koji je Rusija osvojila u Ukrajini. Snage Kijeva sada proširuju svoju kontrolu duž granice i napadaju ruske rute opskrbe, a Moskva pojačava protunapade koristeći masivne klizne bombe.

Ovaj upad zasad nije promijenio dinamiku na glavnim bojištima u istočnoj Ukrajini gdje Rusija napreduje prema Pokrovsku, ključnom ukrajinskom logističkom središtu, i Toretsku, gradu na strateški važnoj uzvisini.

Vojni strateg i umirovljeni general bojnik australske vojske Mick Ryan rekao je da Ukrajina u Kursku proteže širinu svojeg upada, umjesto da traži dublje napredovanje koje bi bilo lakše presjeći, prenosi The Wall Street Journal.

Namjera Ukrajine da zadrži ono što su dužnosnici nazvali tampon zonom Putinu predstavlja dilemu treba li pokušati nešto što bi mogla biti skupa operacija. Takav bi napor zahtijevao povlačenje znatnih snaga iz Ukrajine, slabljenje obećavajućih ofenziva protiv strateških ciljeva na istoku i potencijalno otvaranje rupa koje bi ukrajinske trupe mogle iskoristiti.

Za sada se čini da Rusija uglavnom prebacuje snage iz rezervi i područja u Ukrajini u kojima borbe nisu toliko intenzivne, poput juga ili sjeveroistoka.

Ponovno zauzimanje Kurska nije glavni cilj Rusije

Za Rusiju bi ponovno zauzimanje cijele regije Kursk moglo biti sekundarni cilj u odnosu na više strateški cilj napredovanja dalje u istočnu ukrajinsku pokrajinu Donjeck, koju je Putin proglasio dijelom Rusije. Moskva je regrutirala oko 25.000 ljudi mjesečno, ali nedostaje iskusnih vojnika koji su potrebni da se Ukrajinci potisnu.

U Moskvi vlada mala panika oko situacije u Kursku, rekla je Tatiana Stanovaya, viša suradnica Carnegie Russia Euroazijskog centra.

Ipak, ukrajinska operacija zadala je udarac Putinovom obećanju da će rat koji on naziva "specijalnom vojnom operacijom" biti ograničen na Ukrajinu i imati minimalan učinak na živote običnih Rusa. Neki članovi ukrajinskog vojnog zapovjedništva dugo su tvrdili da bi natjerati Ruse da osjećaju da bi rat trebao biti ključni dio strategije Kijeva, jer to povećava pritisak na Putina da ga okonča.

- Želimo dovesti rat na njihov teritorij, rekao je zapovjednik bataljuna bespilotnih letjelica u ukrajinskoj 14. pukovniji, koji ima pozivni znak ‘Cold‘.

Coldove jedinice bespilotnih letjelica bile su među prvim trupama koje su ušle u Kursk.

Rekao je da se Rusija sve žešće bori. Ranije ovog tjedna, poslala je 80 ljudi u jedno od sela koja drže Ukrajinci, bacivši 21 glisersku bombu na naselje u razmaku od sat vremena prije svog napada, koji je Ukrajina s poteškoćama odbila.

Ističe da su trupe koje Rusija dovodi dobro opremljene, a neke imaju i veliko borbeno iskustvo. Kaže da je Rusija uspješno upotrijebila i svoje sustave elektroničkog ratovanja kako bi oborila neke dronove iz njegove jedinice.

Ukrajinci razbijaju mostove

Baraž bespilotnih letjelica koje je Ukrajina poslala u ruske regije u srijedu dolazi u trenutku kada Kijev pojačava napade na aerodrome kako bi spriječio Moskvu da ih koristi za lansiranje vlastitih bespilotnih letjelica i ratnih zrakoplova. Prošlog tjedna Ukrajina je izvela ono što je jedan dužnosnik opisao kao najveći napad bespilotnim letjelicama na ruske vojne aerodrome od početka rata, s napadima na Voronjež, Kursk, Savasleyku i Borisoglebsk.

Jeftinije i dostupnije od krstarećih projektila, domaće proizvedene bespilotne letjelice omogućuju Kijevu da zaobiđe politička ograničenja upotrebe oružja koje su isporučili zapadni saveznici u napadima duboko unutar ruskog teritorija. Ukrajina je svojim dronovima gađala i ruske rafinerije nafte.

Dok Rusi sklapaju pontonske mostove kako bi pokušali prijeći rijeku Seym, Ukrajinci ih razbijaju topništvom.

Ukrajinski vojnici kažu da to vjerojatno ipak neće pomoći ruskim vojnicima.

- Sada kad smo im srušili tri mosta, samo je pitanje vremena kada će im se ovaj džep zatvoriti, rekao je zapovjednik izvidničke jedinice 14. pukovnije s pozivnim znakom ‘Hrvat‘.