Hrvati i Srbi opet pucaju jedni na druge: Na ovoj bojišnici dočekali konačni obračun
Rat u Ukrajini privukao je i borce s Balkana – Hrvate i Srbe, koji sudjeluju na suprotnim stranama. Dok se hrvatski dragovoljci uglavnom priključuju ukrajinskim snagama, Srbi se bore na ruskoj strani. Njihov točan broj nije poznat, no procjene govore o stotinama sudionika iz obje zemlje.
Zakon u Srbiji zabranjuje sudjelovanje u stranim vojskama, no to nije spriječilo srpske borce da se pridruže ruskim postrojbama. Prema procjeni ukrajinskog veleposlanstva u Beogradu, 2019. godine u Ukrajini je ratovalo oko 300 Srba, svi na ruskoj strani. Iako su vlasti izrekle više od 30 presuda zbog takvih aktivnosti, desničarske organizacije nastavljaju promicati ideju sudjelovanja u ratu, a Skupina Wagner ostaje jedan od ključnih aktera u novačenju.
U Srbiji su se nakon početka ruske invazije 2022. pojavili murali s amblemom Wagnera, koje su aktivisti kasnije prebojili. Utemeljitelj Wagnera, Jevgenij Prigošin, opovrgnuo je tvrdnje o novačenju boraca u Srbiji, a predsjednik Aleksandar Vučić osudio je propagandu koja se pojavila na srpskom ogranku ruskog državnog medija Russia Today.
Hrvati u redovima ukrajinske vojske
Hrvatska, kao članica EU i NATO-a, pruža političku i humanitarnu potporu Ukrajini. Prema neslužbenim podacima, između 70 i 80 Hrvata sudjelovalo je u borbama na ukrajinskoj strani. Ruski izvori tvrde da je broj hrvatskih boraca veći, no te tvrdnje nije moguće potvrditi. Većina hrvatskih boraca navodno je povezana s Pukovnijom Azov, što hrvatske vlasti nisu službeno komentirale.
Vlada u Zagrebu nije ohrabrivala odlazak dragovoljaca na ratište, već je upozoravala na ozbiljne rizike takve odluke. Slučaj Vjekoslava Prebega, koji je zarobljen blizu Mariupolja i kasnije razmijenjen u diplomatskim pregovorima, samo je jedan od primjera opasnosti s kojima se suočavaju strani borci u Ukrajini.
Srbija, unatoč statusu kandidata za EU, nije uvela sankcije Rusiji, čime se distancira od zapadnih politika. Kritičari smatraju da vlasti u Beogradu izbjegavaju oštrije postupanje protiv srpskih boraca zbog proruski nastrojene javnosti. Aktivisti u Srbiji podnijeli su kaznene prijave protiv državnih dužnosnika i desničarskih skupina, optužujući ih za širenje propagande i poticanje sudjelovanja u ratu.
Prozapadna politika
Hrvatska, s druge strane, dosljedno provodi prozapadnu politiku i pomaže ukrajinskim izbjeglicama, koje su na tržištu rada izjednačene s hrvatskim građanima. Rat u Ukrajini tako je postao i političko pitanje na Balkanu, gdje se različite političke orijentacije odražavaju i na borbenim linijama.
Rijetki su hrvatski državljani koji su se priključili ruskoj vojsci. U javnosti se čulo jedino za Mirelu Jakupanec koja se angažirala na ruskoj strani u sanitetu. Neki izvori govore da je medicinska sestra, drugi da je liječnica. Njezine pro-ruske izjave prenijeli su uglavnom portali koji šire fake news i propagandu Kremlja.
Inače, hrvatski Sabor je odbio prijedlog vlade da se u sklopu europske misije EUMAM omogući izobrazba ukrajinskih vojnika na hrvatskom teritoriju. Ispitivanje javnog mnijenja je prije toga pokazalo da je gotovo 60 posto Hrvatica i Hrvata protiv toga.
Izvor:dnevno/Foto: Ilustracija
