Hrvatska će biti 20. europska zemlja s obveznim vojnim rokom. U trima je zabranjen prigovor savjesti
Krajem ove godine ili početkom iduće bit će aktiviran obvezni vojni rok, koji je zamrznut početkom 2008. godine. Uz temeljno vojno osposobljavanje ročnika bit će omogućeno i civilno služenje vojnog roka za one koji ulože prigovor savjesti.
Prigovor savjesti zajamčen je Ustavom Republike Hrvatske onima koji iz vjerskih, moralnih i drugih svjetonazorskih razloga ne žele držati oružje u rukama i obučavati se za uobičajene vojničke dužnosti.
To stoji u članku 47. Ustava u kojemu još piše da su osobe s prigovorom savjesti "obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom".
Onima koji nakon odmrzavanja obveznog vojnog roka ulože prigovor savjesti bit će omogućeno da civilni rok službe odsluže u Civilnoj zaštiti ili u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Demotiviranje prigovaratelja
Odluci o zamrzavanju obveznog vojnog roka prije osamnaest godina uvelike je pridonio strmoglavi pad interesa za takav oblik vojne službe, dok se silno povećao broj zahtjeva za civilnim služenjem roka na temelju prigovora savjesti. No tada je obvezni vojni rok trajao šest mjeseci, dok će sada trajati dva mjeseca, a ročnici će dobiti i mjesečnu naknadu u iznosu od 1.100 eura.
Predlagatelji izmjena i dopuna Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama vjerojatno su time nastojali presresti moguću 'inflaciju' prigovora savjesti, kakva je vladala prije dvadesetak godina. Naspram dvomjesečne temeljne vojne obuke, civilni rok u sustavu Civilne zaštite trebao bi trajati tri mjeseca, a u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave četiri mjeseca. Osim toga, oni koji izaberu civilnu službu dobit će četiri puta nižu novčanu naknadu - 250 eura mjesečno. A povrh svega, ročnici koji prođu temeljnu vojnu obuku trebali bi imati prednost pri zapošljavanju u državnim i javnim službama.
Obvezni vojni rok u 10 članica EU-a
Uračunamo li i Hrvatsku, gdje reaktivirani vojni rok u praksi još nije zaživio, deset od 27 članica Europske unije imaju obvezni vojni rok. osim Hrvatske to su abecednim redom: Austrija, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Švedska. Ostale zemlje članice EU-a nemaju obvezni vojni rok, iako se u nekima razmatra ta mogućnost.
Od ukupno 20 europskih zemalja u kojima je vojni rok obvezan, u trima nije dozvoljen prigovor savjesti: Azerbajdžanu, Turskoj i Ukrajini.
Krše se prava i u članicama NATO-a
Prošloga tjedna Europski ured za prigovor savjesti (EBCO) objavio je godišnje izvješće o prigovoru savjesti na vojnu službu u Europi, koje možete pročitati OVDJE.
U izvješću se naglašava hitna potreba za zaštitom i podrškom prigovaračima savjesti usred globalnog porasta militarizacije - od ponovnog uvođenja novačenja u nekim zemljama (Hrvatskoj, primjerice) te rastućih proračunskih rashoda za vojsku sve do velikog broja žrtava u ratu u Ukrajini, jedinom koji se trenutno vodi na tlu Europe.
U izvješću su istaknuta te konkretnim primjerima dokumentirana stalna kršenja prava prigovarača savjesti, koja su posebno izražena u šest zemalja: dvjema zaraćenima - Rusiji i Ukrajini, Bjelorusiji koja je u tom ratu saveznica Rusije, Cipru te u dvjema članicama NATO saveza - Grčkoj i Turskoj.
"To je temeljno ljudsko pravo"
"Prigovor savjesti na vojnu službu temeljno je ljudsko pravo koje se mora zaštititi. On je inherentan ljudskom pravu na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, navedenom u članku 18. Deklaracije o ljudskim pravima, članku 18. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) te članku 10. Povelje Europske unije o temeljnim pravima", stoji u izvješću.
Što se tiče dviju zaraćenih europskih zemalja, EBCO poziva Rusku Federaciju da poštuje pravo na prigovor savjesti, okonča novačenje i vojnu propagandu, demilitarizira obrazovanje na okupiranim ukrajinskim teritorijima i teži potpunoj demilitarizaciji. A Ukrajinu EBCO poziva da poštuje to pravo tijekom rata i prekine progon prigovarača i njihovih podupiratelja, uključujući člana Upravnog odbora EBCO-a Jurija Šeljaženka.
U izvješću se spominje i Hrvatska
Izvješće EBCO-a sadrži i posebne osvrte na svaku pojedinu zemlju pa tako i Hrvatsku.
EBCO u osvrtu na Hrvatsku izražava zabrinutost zbog ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka koje podrazumijeva vremenski duže civilno služenje.
Također navode da je nejasno hoće li se i kako odredbe za prigovarače savjesti primjenjivati u slučaju opće mobilizacije te je li prigovor savjesti priznat dragovoljnim ročnicima i profesionalnim vojnicima.
Izvor:n1/Foto: Fah
