Hrvatska će imati vojne kampove? ''Da biste imali borbeno spremnu vojsku, nije dovoljno mlade u nekoliko tjedana naučiti držati pušku''
PROVJERENO ISTRAŽUJE
Provjereno je posjetilo slovenske kampove za odrasle, ali i za maloljetne, koje organizira njihovo ministarstvo obrane. Obvezno služenje vojnog roka već neko vrijeme u našoj zemlji ne postoji zbog velikog broja onih koji su se pozvali na prigovor savjesti. Dok političari o tome polemiziraju, ekipa Provjerenog istražila je što o ovoj temi misle mladi, mirovnjaci, ali i vojni analitčari, piše Dnevnik Nove TV.
Vojni rok, obuka, tečaj. Najava uvođenje nekakve vrste obuke za civilno stanovništvo, odnosno mlade koji tek završe školu, otvorila je više pitanja nego što je Vlada u ovom trenutku ponudila odgovora. Sigurnosna situacija na europskom tlu se mijenja i o ovom pitanju promišljaju sve zemlje Europske unije koje su napustile obvezni vojni rok. Hrvatska nije iznimka.
Što o tome kažu mladi kojih se to tiče? Je li slovenski model rješenje? Hoće li stvaranje tisuća ročnika riješiti sve probleme koje ima hrvatska vojska? Jelena Rastočić i Provjereno potražili su odgovore.
Mladi s kojima je razgovarala Rastočić spremni su za vojnu obuku. No pitanje je ako uzmete mlade odmah po završetku školovanja i naučite ih držati pušku, prvu pomoć i osnove preživljavanja - imate li vojsku?
"Vi sad možete pozvati u vojsku 10.000 ljudi, oni će vam završiti, ali vi nemate 10.000 borbeno spremnih vojnika, nego morate izraditi postrojbe. Izgradnja jedne postrojbe stravično je težak i dug proces", objasnio je vojni analitičar Ivica Mandić.
Slovenci već dulje vrijeme imaju jednu vrstu vojne obuke.
"To su kampovi za punoljetne, zovemo ih vojnim kampovima, u trajanju od dva tjedna i kampovi za maloljetnike u trajanju od jednog tjedna. Od orijentacije na terenu, izazova i preživljavanja u prirodi, savladavanje vodenih prepreka i sličnih stvari. U kampovima za mlade ne upotrebljavamo oružje već ih samo o tome informiramo i učimo ih nekim osnovama rukovanja zračnom puškom", objasnio je brigadir Dean Groff, načelnik Odjela za vojne poslove u Upravi za poslove obrane MORS.
Ove godine održat će šest takvih kampova. Broj sudionika nije ograničen, pa je zanimanje sve veće.
"Svi mladi koji odluče poći u kamp nisu vojne osobe niti služe vojsku. Oni nose vojnu uniformu samo kako bi se upoznali s vojničkim načinom života", rekao je Groff.
Slovenija, kao i Hrvatska, ima zamrznutu obvezu služenja vojnog roka. Uskoro će se o tome ponovo raspravljati i kod susjeda. O uvođenju vojnog roka ili neke vrste obuke u Hrvatskoj govori se već neko vrijeme, posljednjih tjedana sve intenzivnije.
Slovenci sada imaju dobrovoljni vojni rok koji traje tri mjeseca i za koji ročnici dobiju niz pogodnosti te naknadu od ukupno 3700 eura. U Hrvatskoj osposobljavanje traje dva mjeseca, a ročnicima se plati ukupno 1400 eura.
"Došli smo u situaciju da se do unazad dvije ili tri godine ništa ozbiljno nije ulagalo u vojsku i sad dolazite u vrijeme jasnih sigurnosnih prijetnji i potegnut ćete pitanje ročne vojske. Ročna vojska je najmanje važno pitanje", smatra Mandić.
Ključnije je, kaže, pitanje školovanja vojnog kadra, a to je dugotrajan posao.
Švicarska je najbolji primjer toga kako bi neka država trebala razvijati vojsku, koja je nužna za čuvanje suvereniteta. Najneutralnija država na svijetu zapravo je najbolje uređena vojna sila na europskom tlu.
Više detalja što o ovoj temi misle mladi i mirovnjaci pogledajte u videoprilogu.
VIDEO POGLEDAJTE OVDJE
