Hrvatska inicijativa 'Znanstvenici za klimu' traži hitnu akciju vladajućih zbog klimatske krize

Slijedom izvješća znanstvenika UN-a i ozbiljnog upozorenja na sve veće učinke klimatskih promjena, domaći su znanstvenici uputili apel nadležnima da se i Hrvatska pozabavi tom krizom

Povodom prošlotjednog izlaska izvješća Međuvladinog panela za klimatske promjene UN-a, a i s obzirom na nedovoljnu aktivnost vladajućih u Hrvatskoj po pitanju klimatskih promjena, inicijativa Znanstvenici za klimu – Hrvatska otvorenim se pismom obratila Vladi, Uredu predsjednika, Saborskom odboru za zaštitu okoliša i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. U svojem dopisu traže odgovore na brojna pitanja koja su proizašla iz zaključaka IPCC-a.

Znanstvenici za klimu ovim potezom zahtijevaju sustavno i usklađeno djelovanje svih institucija zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske kad je riječ o klimatskim promjenama, od kojih naša zemlja nije izuzeta. Hrvatska je mala zemlja, koja na globalnoj razini doprinosi tek s 0,05% emisija CO₂. No, što se tiče emisija po glavi stanovnika, one iznose 4,61 tona CO₂ po stanovniku (podatak Svjetske banke za 2019.), dok je globalni prosjek 4,48 tona CO₂ po stanovniku. Hrvatska stoga mora preuzeti svoj dio odgovornosti za klimatske promjene i krizu s kojom se svijet suočava.

Traže proglašenje izvanrednog stanja

Ovdje se radi o najozbiljnijoj i najkompleksnijoj krizi kojoj je čovječanstvo u cjelini bilo ikad izloženo, smatra ova inicijativa domaćih znanstvenika, te poručuje:

"Suočeni sa sada već galopirajućom klimatskom krizom i njenim posljedicama, čini nam se opravdanim pozivati na proglašenje izvanrednog stanja. Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća iz godine u godinu diljem Zemlje bilježimo posljedice klimatskih promjena od kojih ovdje ističemo: obaranje rekorda prosječne globalne temperature, sve učestalije i intenzivnije pojave valova vrućine tijekom ljeta i hladnih oborinskih ekstrema tijekom zima, destabilizaciju permafrosta, gubitak ledenjaka kao važnih resursa pitke vode, porast globalne razine mora, izbljeđivanje koralja, velike šumske požare, sve duža sušna razdoblja, poplave velikih razmjera te sve češće i intenzivnije suše. Posljedično, svjedočimo i velikim promjenama u okolišu, što uzrokuje sve veće probleme u proizvodnji hrane, prisilne migracije te degradaciju bioraznolikosti, koje se očituju u galopirajućem izumiranju, seljenju vrsta, među kojima su najvidljivije pojave tropskih vrsta u umjerenom pojasu. Zbog svega toga, konformističko odbijanje prihvaćanja stvarnosti klimatske krize je izgubilo svaku racionalnu utemeljenost."

Znanstvenici za klimu postavljaju sljedeća pitanja i zahtjeve:

• Koji će koraci, u kojem roku te korištenjem kojih resursa biti detaljno istraženi utjecaji klimatskih promjena na RH, u lokalnom, ali i regionalnom te globalnom kontekstu?
• Kolike su dosadašnje prirodne, financijske i socijalne štete uzrokovane klimatskim promjenama? Koji su planovi za smanjenje tih šteta u budućnosti?
• Zahtijevamo detaljno popisivanje dosadašnjih klimatskih promjena na području RH, uz njihovo dovođenje u širi geografski kontekst. Tome treba pridodati i kratkoročne i dugoročne projekcije promjena u budućnosti.
• Kad će, u kolikoj mjeri te na koje načine, institucije zakonodavne i izvršne vlasti u procese donošenja klimatski relevantnih odluka iskoristiti znanstvenike, čija su istraživanja posredno ili neposredno usmjerena prema različitim aspektima klimatskih promjena i klimatske krize?
• Što Hrvatska namjerava poduzeti kako bi smanjila svoje emisije CO2 po glavi stanovnika?
• Zahtijevamo kvantificiranje utjecaja aktivnosti RH na globalne aspekte klimatskog sustava te na osmišljavanje mjera minimiziranja tih utjecaja.
• Zahtijevamo osnivanje znanstvenog kriznog stožera, čija bi uloga bio transfer najboljih raspoloživih znanstvenih spoznaja s područja klimatskih promjena u učinkovite klimatske politike.
• Zahtijevamo i hitno ukidanje svih oblika pogodovanja energetici i prometu temeljenom na fosilnim gorivima, kroz pravednu, ali rapidnu i odlučnu transformaciju energetskog i prometnog sektora. To se odnosi na sva fosilna goriva: ugljen, naftnu i njene derivate, kao i plin.
• Klimatska kriza, u svoj svojoj zastrašujućoj realnosti, jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva. Dobar početak je proglašenje klimatskog izvanrednog stanja. No, ključno je sustavno djelovanje u skladu s time, zaključuju Znanstvenici za klimu – Hrvatska.