Hrvatska na udaru povijesnog toplinskog vala i zna se krivac: ‘Brine što bi moglo uslijediti’

Dijelovi Europe su pogođeni dugotrajnim toplinskim valom od početka srpnja, a prognoza je da će toplina potrajati još dva tjedna. Povijesni toplinski valovi s temperaturama koje dnevno prelaze prag od 40 °C najintenzivniji su na Balkanskom poluotoku i u istočnoj Europi. Mora u mediteranskoj regiji također se zagrijavaju, dosežući 30 °C na nekim mjestima.

Prema prognozama globalnih meteoroloških modela, temperature će tijekom srpnja ostati znatno iznad prosjeka u južnoj i istočnoj Europi. Najneobičnije temperature ponovno se očekuju na Balkanskom poluotoku, s rekordno visokim vrijednostima ovog tjedna.

Dinamika vremenskog obrasca započela je ovog srpnja nakon prvog značajnog toplinskog vala u ljetnoj sezoni 2024. krajem lipnja. No ubrzo nakon toga, opći obrazac se promijenio u stabilan, uzrokujući dugotrajan toplinski val diljem dijela kontinenta. Temperature rastu i očekuje se da će se dodatno povećati ovog tjedna. Temperature su dosegle gornje 30-ice u mnogim područjima, s više od +40 °C zabilježenih u Rumunjskoj, Srbiji, Albaniji, Bugarskoj, Bosni, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj posljednjih dana, piše Severe Weather.

Foto: Screenshot/severe-weather.eu

Rekordne temperature u Srbiji

U Srbiji je taokđer bilo povijesno vruće. Meteorološka stanica u Vršcu (sjeveroistočna Srbija) zabilježila je nevjerojatnu minimalnu temperaturu od +30,6 °C u subotu i +31,2 °C u nedjelju. Ovo je najvjerojatnije najviša minimalna temperatura ikada zabilježena u Srbiji. Beograd je zabilježio minimalnu temperaturu od +27,3 °C u subotu i +27,5 °C u nedjelju. Ove vrijednosti također su vrlo blizu rekordnih visina za najniže dnevne temperature.

Visoke noćne temperature također su zabilježene u okolnim zemljama, poput Hrvatske, Bosne, Rumunjske i Sjeverne Makedonije. Grčka je također primijetila da minimalna temperatura na nekim postajama tijekom vikenda ne pada ispod 30 °C. Ovaj vremenski obrazac će se nastaviti diljem Europe do početka sljedećeg tjedna, s daljnjim jačanjem blokirajućeg visokog tlaka od mediteranske regije prema istočnoj Europi, zahvaljujući stvaranju toplinske kupole. Srpanj je poznat kao najtopliji mjesec ljeta, ali temperature ovih dana i u narednih 7-10 dana bit će znatno više od prosjeka, u nekim regijama bit će veće i za 10 stupnjeva.

Toplinska kupola je glavna pozadinska značajka koja uzrokuje velike toplinske valove globalno svake godine. Lani je tijekom ljeta bilo ekstremnih toplinskih valova, koji su se nastavili u rujnu i listopadu. Tisuće meteoroloških postaja su zabilježile rekordne vrijednosti, a temperaturne anomalije često su bile debelo iznad prosjeka.

Foto: Screenshot/severe-weather.eu

Toplinska kupola glavni krivac za ekstremne topline

Globalne temperature od siječnja do lipnja ove godine premašile su dugoročne prosjeke. Ova anomalija bila je toliko značajna tijekom posljednjih 12 mjeseci da gornji grafikon koji je pružio CopernicusEU nedvojbeno govori sam za sebe.

Toplinska kupola dovodi do ovih ekstremnih toplinskih događaja i obično je ona glavna i najdominantnija značajka ljetnih vremenskih obrazaca u Europi i Sjevernoj Americi. Ipak, može se pojaviti i u jesen, kao što se dogodilo prošle godine.

“Izraz toplinska kupola koristi se kada se razvijaju izuzetno visoke i anomalne temperature. Evo kako to funkcionira i zašto je važno razumjeti to u širem kontekstu. Gornji obrazac grebena, ili topla zračna masa u višim visinama, poznat je kao Gornji visoki (često koristimo izraz blokirajući Visoki) i obično formira toplinsku kupolu. Dakle, ovaj specifičan izraz se koristi kada se široko područje visokog tlaka parkira iznad velikog dijela kontinenta. Ako je događaj izuzetno stabilan i ekstreman, obično ostaje tamo nekoliko dana ili tjedana”, navodi Sevee Weather Europe.

Poput poklopca na loncu

Toplinska kupola djeluje poput poklopca na loncu. Široka kupola topline zarobljava znatno topliju zračnu masu na svim razinama ispod, spuštajući njezine slojeve prema tlu. Stoga zračna masa postaje suha i znatno se zagrijava dok doseže najniže visine.

Toplinski val povezan s toplinskom kupolom stvara lijepo, stabilno vrijeme i često sušnu zračnu masu s minimalnim šansama za oborine ili čak oblake. To se događa zbog spuštanja zračnih čestica u središtu toplinske kupole, što rezultira rastom temperatura.

Foto: Screenshot/severe-weather.eu

Rizik od požara

Posebno tijekom suhog ljeta, sušnije i toplije vrijeme proizvodi značajno povećan rizik od požara zbog razvoja suše. Ili dodatno pogoršava postojeće, sušne uvjete. Takvi primjeri su bili požari na pacifičkom sjeverozapadu i drugim dijelovima zapadne Sjeverne Amerike posljednjih godina ili u Europi (Grčka, Portugal, itd.) tijekom prošlogodišnje ljetne sezone.

Toplinska kupola također je često kriva za smrtonosne toplinske valove širom svijeta, jer vrućina obično traje vrlo dugo. Toplinske kupole donijele su rekordne temperature u mnogim zemljama širom svijeta tijekom ljeta 2023., protežući se i u jesen. Dnevni prosjeci, minimalne i maksimalne temperature pod toplinskom kupolom obično su znatno iznad prosjeka. Kada je toplinska kupola jaka, izaziva povijesne rekorde. To postaje posebno upečatljivo kada se ova značajka razvije tijekom ranog ljeta ili jeseni.

Ovaj tjedan, sustav visokog tlaka će se ponovno izgraditi od juga prema sjeveru i istočnoj Europi, zahvaljujući jačanju toplinske kupole i blokirajućeg visokog tlaka iznad. Ovo će omogućiti da se toplinski val dodatno pojača nad Balkanskim poluotokom i istočnom Europom.

I sredinom tjedna 8-10 stupnjeva toplije od prosjeka

Prognozira se da će gornji greben biti najjači prema vikendu, gurajući temperature na najnižim razinama natrag prema sredini 40-ih u nekim područjima diljem središnjeg Balkana i južne Iberije. Sredinom tjedna, najveća temperaturna anomalija ponovno se očekuje diljem južnosredišnjeg Balkana i istočne Europe. Temperature će biti oko 8-10 °C iznad prosjeka za sredinu srpnja.

Ponovno jačanje toplinskog vala održat će i dodatno pojačati temperature u nizinskim područjima diljem Balkanskog poluotoka i dalje na istok, preko Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije. Od četvrtka do subote, najtoplija zračna masa će se postupno povući s Balkana, ali će i dalje ostati vrlo visoka.

Bit će nekoliko stupnjeva niža nego ranije tijekom tjedna. Međutim,  vrućina će se ponovno proširiti prema Njemačkoj i Francuskoj. No, neće biti žestoka, već će se vratiti na temperature blizu prosjeka s obzirom na relativno hladnije razdoblje na zapadu od početka srpnja.

Foto: Severe Weather Europe

‘Temperature će se dodatno zagrijati’

U petak će temperature ponovno porasti kada će se vrućina pojačati diljem središnje i zapadne Europe. U međuvremenu, i dalje će biti ekstremno na Balkanskom poluotoku, iako malo niže nego početkom ovog tjedna. Od četvrtka do subote, najtoplija zračna masa će biti preko južne polovice Europe, od Španjolske i Portugala preko Italije do Balkana i sjeverno od Alpa preko dijelova Njemačke, Češke i Slovačke.

Poslijepodnevne temperature bit će znatno iznad prosjeka za sredinu srpnja, lokalno čak više od 12 °C iznad. Temperature će brzo rasti u niske do srednjih 30-tih i iznad praga od +40 °C južnije.

“Konsenzus vremenskih modela također sugerira da će šanse za kišu i oluje biti manje tijekom sljedećih 5-10 dana zbog stabilnije i suše zračne mase povezane s toplinskom kupolom u visini. Vršne temperature će se zadržati od gornjih 30-ih do niskih 40-ih °C u mnogim područjima, što bi moglo postaviti nove rekorde. S visokim tlakom koji se postupno širi i jača iz Mediterana u središnju i istočnu Europu ovaj tjedan, temperature će se dodatno zagrijati od Portugala i Španjolske preko Italije, središnje Europe, Balkanskog poluotoka, Mađarske, Češke, Slovačke i dalje na istok do Bjelorusije i Ukrajine”, navodi Severe Weather.

Foto: Severe Weather Europe

Toplo more razlog za novu zabrinutost – prijete jake oluje

Postojane i produžene visoke globalne temperature također su povećale temperature mora diljem većeg dijela Mediterana. Nedavno su zabilježeni ekstremni uvjeti morskih toplinskih valova, a kako se toplinski valovi nastavljaju diljem južne Europe, predviđa se da će se temperature mora još više povećati.

“Dijelovi Tirenskog mora, većina Jadranskog mora, Jonsko more i Egejsko more ovog mjeseca doživljavaju visoke temperature vode. Dosezanje 28-30 °C moglo bi izazvati neke rekordne vrijednosti u nadolazećim tjednima. Ovi uvjeti mogli bi postati značajniji kasnije ovog ljeta, posebno u jesen. Razlog za zabrinutost je količina potencijalne vlage dostupne za jake oluje u kolovozu”, navodi Severe Weather Europe.

Napominju da što je veća vlažnost, to je veća nestabilnost i, stoga, intenzivnije oluje. Kolovoz obično ima najgore tjedne kada obilne količine kiše dolaze s frontalnim sustavima i kombiniraju se s ekstremnom nestabilnošću. Početkom kolovoza prošle godine, takvi su se događaji dogodili u Italiji, Austriji i Sloveniji, s povijesnim poplavama.

Foto: Severe Weather Europe

“Zatim, tijekom jeseni, visoka vlaga, još uvijek vruća zračna masa i temperature mora u Mediteranu obično dovode do prekomjernih padalina, višednevnih događaja i značajnih poplava diljem mediteranske regije. Ove uvjete definitivno treba dalje pratiti, budući da je toplinski sadržaj vode iz mediteranske regije ovog ljeta nenormalno visok. Osim toga, ako se ispune odgovarajući uvjeti, mogla bi se povećati vjerojatnost za Medike (tropske ciklone nalik uraganima). Imat ćemo više ažuriranja o mediteranskim morskim toplinskim valovima u nadolazećim tjednima”, zaključuje Severe Weather Europe.