Hrvatska ne može ući u bilo kakve sukobe: Jačanje spremnosti moglo bi nas skupo koštati

Sve veći broj sukoba prouzročio je nestašicu oružja u skladištima, ali i panične reakcije politike. Sa zapada stižu pozivi europskim zemljama da se naoružaju i pripreme za rat. Naime, zavladao je strah da Rusija neće stati s invazijom na Ukrajinu, a pribojavaju se i reakcije Kine.

Stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec tvrdi da su ovakve tvrdnje zapravo opravdanje za dodatno povećanje vojne potrošnje, koja je ionako porasla otkako je krenuo rat u Ukrajini. Ipak, za razliku od ostalih, on nastoji smiriti situaciju. 

“Rat još zasad ne prijeti, i ne u dogledno vrijeme u europskim zemljama. Ako do njega dođe bit će Treći svjetski rat tako da ne pomažu ni baterije ni radio”, rekao je Ogorec za RTL Danas te dodao da bi u slučaju nuklearnog rata došlo do elektromagnetskog impulsa koji bi spalio svu elektroniku.

Foto: MORH/ J. Kopi

Srbi devet koplja ispred

Hrvatska je nakon dugo vremena dosegla cilj NATO-a o izdvajanju najmanje dva posto državnog BDP-a na vojsku. Doduše, većina toga otišla je na borbene avione Rafale. Vojni proračun nam iznosi nešto više od milijardu eura, ali toliko na vojsku troši i Srbija. 

Proteklih su se godina naši susjedi poprilično naoružali. Na listi najmoćnijih vojnih sila su devet mjesta ispred Hrvatske. Predsjednik Aleksandar Vučić obećao je da će 2024. biti godina u kojoj će se najbolje, najbrže i najsnažnije opremati. Već su sklopili dogovor s Mađarskom o kupnji njihovih oklopnih vozila. Zauzvrat bi Srbi Mađarima dali streljivo.

Hrvatski odgovor na to stigao je iz Pentagona. Amerikanci su, naime, odobrili potencijalnu prodaju osam višenamjenskih vojnih helikoptera “Black Hawk”. Kako je jučer otkrio premijer Andrej Plenković, oni bi trebali biti nabavljeni po istom principu po kojem smo već dobili četiri takve letjelice. Pola će donirati Sjedinjene Američke Države, a pola će Hrvatska kupiti.

Jačanje sposobnosti će koštati

“Jačanje naših sposobnosti i s ‘Crnim jastrebovima’ i s Rafaleima u smislu odvraćanja čini Hrvatsku puno snažnijom nego prije, a slično je i s Bradleyima koji dolaze u valovima”, rekao je Plenković.

Obje zemlje planiraju uvesti vojni rok. Trenutno ga u Europi imaju uglavnom skandinavske i istočne zemlje, koje su na rubu teritorija kojeg pokriva NATO. Uz njih, u pravilu neutralne Austrija i Švicarska također imaju obvezni vojni rok. 

No, stručnjak za sigurnost Ogorec tvrdi da nakon godina zanemarivanja, našoj vojsci treba sve. Ističe da će u kratko vrijeme trebati nabaviti brojne vrste naoružanja, u javnosti se često spominju protuzračne rakete. To bi nas, upozorava Ogorec, moglo skupo koštati u financijskom smislu. Samo održavanje vojnog roka bi trebalo koštati oko 170 milijuna eura godišnje.