Hrvatska s jednom od najviših inflacija u eurozoni: Cijene u studenom porasle 3,8 posto

Inflacija u Hrvatskoj ubrzala u studenom: godišnji rast cijena dosegnuo 3,8 posto

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u Hrvatskoj u studenom 2025. porasle su za 3,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što znači blago ubrzanje inflacije u odnosu na listopad kada je međugodišnja stopa iznosila 3,6 posto. Pritom su cijene na mjesečnoj razini narasle za 0,6 posto.

DZS je izvijestio da su u posljednjem tromjesečju kretanja cijena bila promjenjiva: u rujnu je inflacija iznosila 4,2 posto, dok je u kolovozu i srpnju bila na razini od 4,1 posto. Iako se rast cijena postupno usporavao tijekom ljeta, listopadski i studeni podaci upućuju na blago ponovno ubrzavanje inflatornih pritisaka.

Promatrajući glavne komponente indeksa potrošačkih cijena, najizraženije povećanje bilježe usluge, čije su cijene bile više za 6,6 posto u odnosu na prošlu godinu. Energija je poskupjela 5,3 posto, što je u skladu s trendovima rasta cijena energenata u većem dijelu Europske unije. Hrana, piće i duhan zabilježili su rast od 4,1 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije blago pojeftinili – za 0,1 posto.

Na mjesečnoj razini najviše je porasla cijena energije, i to za 3,6 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije poskupjeli za 0,1 posto. Istodobno su cijene hrane, pića, duhana te usluga ostale stabilne, bez značajnijih mjesečnih pomaka.

Eurostat: Hrvatska s drugom najvišom inflacijom u eurozoni

Prema procjeni Eurostata, harmonizirana godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u studenom iznosila je 4,3 posto, uz mjesečno povećanje od 0,3 posto. Time je Hrvatska bila druga po visini inflacije u eurozoni – višu stopu imala je samo Estonija s 4,7 posto. Iza Hrvatske slijedi Austrija s 4,1 posto.

Prosječna inflacija u eurozoni po Eurostatovoj prvoj procjeni iznosila je 2,2 posto, što upućuje na to da se Hrvatska i dalje nalazi među zemljama s iznadprosječnim rastom cijena. Analitičari ovo objašnjavaju kombinacijom strukture potrošačke košarice, snažnim pritiscima na sektor usluga te osjetljivosti malog i otvorenog gospodarstva na promjene cijena energenata.

DZS je najavio da će konačne podatke za studeni, prema klasifikaciji ECOICOP (Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni), objaviti 15. prosinca.