HRVATSKA SI JE VEZALA RUKE IZA OSMIJEHA URSULE I PREMIJERA KRIJE SE OZBILJNA DRAMA! Milijarde iz EU otkrivaju razlog za brigu: ‘Hrvatska je europsko Kosovo!’

Predsjednica Ursula von der Leyen jučer je u Zagrebu na posebnoj sjednici Vlade dala pozitivnu ocjenu za hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti na ime kojeg bi Hrvatska trebala dobiti 6,3 milijardi eura (oko 11 posto BDP-a) . U domaćoj javnosti mnogo kritizirani plan, Ursula von der Leyen je nahvalila kao “sjajan i ambiciozan plan”.

“To je uistinu sjajan plan, koji ima najveći udio BDP-a u usporedbi s drugim državama članicama EU i vrlo je ambciozan”, rekla je.

Upravo u toj rečenici prepoznaju se svi problemi koji se nalaze iza naizgled idilične slike, govori nam profesor Guste Santini.

Europsko Kosovo

Santini je Hrvatsku slikovito nazvao “europskim Kosovom”, a silne milijarde koje je Hrvatska dobila otkrivaju koliko je situacija u Hrvatskoj dramatična.

Iza samohvale europskih i domaćih birokrata stoji poražavajuća činjenica koja se vješto skriva – Hrvatska je među najzaostalijim država EU i bez ove pomoći ne bi preživjela krizu.

“Sve je divno i krasno, a zapravo je ozbiljna drama”

“To je normalno u Europskoj uniji, jedni drugi se međusobno hvale. To dođe kao pravilo ponašanja u politici. Sve je divno i krasno, a činjenica je da je Hrvatska dobila najviše imajući u vidu veličinu BDP-a, dakle kao postotak od BDP-a zato jer smo imali taj užasni potres, ali to je i zato jer je Hrvatska nerazvijena. Stopa rasta našeg gospodarstva zaostaje za prosjekom EU. U prošloj godini smo spali sa 65 na 64 posto. To je de facto problem koji mi imamo. Dok smo mi pali 8 posto, Bugarska je pala 3,9 posto, a Rumunjska 4,2 posto. Slovenija je pala 5,5 posto, a cijela Europska unija 6,3 posto. Dakle, opet zaostajemo. Nemamo se čime hvaliti i nemamo razloga za samozadovljstvo. Vrlo “uljudno” se donose dokumenti, sve je divno krasno, napravljene su velike stvari, a u suštini bez pomoći Europske unije mi ne bismo mogli premostiti krizu. To je bitna činjenica. Mi smo u jednoj ozbiljnoj drami. Ove priče koje se prigodno kažu – nekad su nam govorili da je privilegija zaduživati se, pa smo došli u dužničku krizu”, smatra Santini.

Došlo je do promjene ekonomske poltike: “Novac se dijeli i troši”

Hrvatska je dobila milijarde i morati će dobro zasukati rukave da iz toga izvuče realnu korist, a Santini nas upozorava da se ovakvom politikom najavljuje velike promjena u Europskoj uniji koja će se itekako ticati Hrvatske u u budućnosti. Riječ je o sve većoj ovisnosti o Europskoj uniji čiji se mainstream političari zalažu za sve tješnje veze između država članica.

“U ovoj priči prošlo je ispod radara da je za razliku od prethodne krize kada se zapravo provodila neoliberalistička politika koju je Grčka platila socijalnom cijenom koja je bila dramatična. Sada imamo keynesijansku politiku. Novac se dijeli, troši, što znači da se smanjuje broj stupnjeva slobode posebice u manje razvijenim zemljama. To proizlazi iz činjenice da se ne bismo mogli izvući iz ove krize bez novca EU”, pojašnjava Santini.

Santini upozorava kako će Hrvatska u takvim odnosima proći vrlo loše.

“Ovo je sada dugoročna stvar, točka infleksije, revolucionarna promjena. To znači da će sada ubuduće jačati federalni aspekti Europske unije. Države će voditi sve “zajedničkiju” politiku, a u svemu tome lošije će proći manje razvijenije zemlje. Hrvatska je među najnerazvijenijima, dakle, Hrvatska će jako loše proći”, poručuje Santini.

Promjene u odnosima nacionalnog i globalističkog

Europska unija podijelit će golem novac, ali našla se i protuteža za takvo izdašno trošenje.

“Taj kompletan paket pomoći ima protutežu u tome da će neki porezi na telekomunikacije postati izravni prihodi Europske unije. Istu stvar je već nametnuo Joe Biden. Govori se o 15 posto jer navodno tehnološki divovi nisu osjetili krizu. Zaključno, ispod radara je prošlo da je ova kriza promijenila odnos između nacionalnog, suverenističkog i globalističkog. Iz Europske unije može se čuti kako će Orban dobiti po prstima zbog donesenog zakona. U jednoj ravnopravnoj, demokratskoj zajednici i dogovorenoj suradnji, takvi se izrazi ne koriste. Dakle, kao da oni imaju izvršnu snagu. Orban je izabrani predsjednik, a Ursula von der Leyen je izabrana od strane birokratskog sustava. Ova sredstva su nama nužna.Ako smo pametni, učinit ćemo dobre stvari.Međutim, mi do sada nismo pokazali da smo se opametili i da smo spremni na dobre stvari”. zaključuje Santini