Hrvatska upala u ogroman problem zbog Ukrajine: ‘Više nije tajna, došlo je od tamo’

ANALIZA STRUČNJAKA

Prošli smo polovicu još jedne zasad ekstremne godine što se tiče vremenskih uvjeta, a toplinski val koji traje već danima ljude je natjerao da što više vremena provode u zatvorenim prostorima, dok se pak vanjski svijet i priroda teško mogu štititi od temperatura koje idu preko 35 stupnjeva celzija. Ono što se nameće kao pitanje jest kako će poljoprivredna proizvodnja koja godinama unazad muku muči s opstankom na otvorenom tržištu Europske unije, preživjeti i ovu godinu koja je puna izazova za poljoprivrednike.

Razgovarali smo s profesorom s Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Ivom Grgićem. “Ova godina u odnosu na prošlu neće se puno razlikovati u količini proizvedenog, no ono što može biti drugačije jest u biljnoj proizvodnji. Pšenica, ječam i ostale kulture mogle bi biti smanjene kvalitete, baš zbog vremenskih uvjeta kakvi su bili i kakvi će biti. Kad je trebalo doći do nalijevanja zrna, uvjeti nisu bili povoljni”, rekao je profesor.

Smatra kako proizvođači imaju problema. “To zbunjuje proizvođače da imaju istu količinu, a cijena će biti manja. Zbunjuju ih i cijene na burzama u Europi koje su znatno više nego u Hrvatskoj, no ta cijena je opet ona koja se očekuje. Ona je plafon, no da bi se formirala pojedinačno imate troškove one koje proizvođači uračunavaju, sušenje i dorada i tako dalje. Oni se moraju ukalkulirati i onda se mogu pojaviti na EU tržištu”, pojasnio je.

Uvoz iz Ukrajine problematičan

Grgić smatra kako je veliki problem domaćim proizvođačima i uvoz iz Ukrajine. “Susreću se s problemom uvoza iz Ukrajine što nije više tajna, njihova roba ulazi sa kakvoćom koja nije s onakvim normama koje određuje EU i to je sada nelojalna konkurencija”, rekao je Grgić.

No, zbog stanja s biljnim proizvodima može doći do pozitivnih pomaka u drugim poljima. “Cijena biljnih proizvoda može pak utjecati pozitivno na meso i mlijeko. No, do značajnijeg porasta ne vidim da će doći bilo gdje. Hrvatsko je tržište dosta neuređeno, a čemu svjedočimo nedavnim “otkrićem” jaja bez žiga, to se događa i kod posebice voća i povrća. Tu je uloga države, postoje jednostavne metode da se utvrdi tko stavlja uvoznu robu pod oznakom domaće proizvodnje”, upozorio je stručnjak. 

A s obzirom na vremenske uvjete i potrebe proizvođača i tržišta, postoji li neka kultura koju se isplati zasaditi i proizvesti?  Isplati li se proizvoditi vlastito povrće? “Ako se radi o proizvođačima, oni će i dalje koristiti onu proizvodnju koju imaju. Tu su hobiji ili manji proizvođači, no bilo što proizvode je isplatilo samo na nekoj lokalnoj ili osobnom razini”, rekao je.

Zdravo je skupo

Dodaje kako je to skuplje: “To je puno skuplje. Onaj tko želi jesti rajčicu proizvedenu u manjoj seriji na gospodarstvu, morat će platiti puno više nego rajčicu iz velikih centara proizvodnje. Moramo razlikovati da proizvodnja jaja sa sto nesilica na otvorenom, da to jaje mora biti u najmanjem slučaju 2 puta skuplje nego ono u industrijskoj proizvodnji”, rekao je.

Na koncu, profesor nema najavu bolje budućnosti. Svugdje cijene divljaju u Europi i nije to samo kod nas, vidjeli smo razne prosvjede poput onih u Njemačkoj. E sad, nadam se da će novi ministar poljoprivrede više slušati intuiciju, nego struku i znanost pa će biti bolje. Nisam optimista”, smatra i nastavlja opisivati probleme: “Doći će do voćarske proizvodnje što će imati značajan upliv na povećanje uvoza pri čemu se može očekivati pojava proizvoda sumnjive kakvoće. Također, i u proizvodnji grožđa očekujem smanjenje količine, ali zbog kvalitete dobivenog grožđa može se očekivati kvalitetniji konačni proizvod odnosno vino.

Sve ovo će imati utjecaj na cijene te zbog turizma i značajnog porasta plaća i drugih novčanih primitaka posebice u javnom sektoru, ulazi se u povećanje cijena – prikriveni dio inflacije. Od toga će najmanju korist imati poljoprivredni proizvođači. Očekujem burnu jesen zbog kašnjena poticaja i drugih problema pri čemu prosvjedi neće biti politički nego iz nužde i nezadovoljstva. Teško će država pronaći jednostavan odgovor kao do sada, a to je novčanim intervencijama prikriti i svoju odgovornost. I to će biti najveći izazov ministarstva, ali i drugih”, zaključio je.