Hrvatske banke: Nismo odgovorni za ono što rade agencije za naplatu

Zastupnica Sandra Benčić pozvala je guvernera Vujčića da suspendira trgovinu dugovima dok se to područje bolje zakonski ne uredi, a hrvatske banke upozorila da su po zakonu solidarno odgovorne za štetu koju mogu zbog postupanja agencija pretrpeti korisnici. I Hrvatska udruga banaka takvu odgovornost negira. 

Nakon najnovijeg curenja više od sto tisuća osobnih podataka iz agencije za naplatu potraživanja EOS Matrix, među kojima su i podaci maloljetnika, Sandra Benčić (Možemo) i Peđa Grbin (SDP) pozvali su na zakonsko reguliranje rada tih agencija.

Dok se ne stvori regulatorni okvir, Benčić apelira na guvernera HNB-a Borisa Vujčića da odmah stavi moratorij na prodaju potrošačkih dugova koji se nalaze u kreditnim institucijama. Od Hrvatske udruge banaka traži da se očituje o solidarnoj odgovornosti banaka, koje su dugove prodale agencijama u kojima su dužnici manje zaštićeni.

“Ne samo da ne postoji zakon koji bi regulirao agencije već te agencije ne poštuju ni zakone o čuvanju osobnih podataka građana”, ustvrdio je Peđa Grbin (SDP).

“Ogovornost je na novom vjerovniku”

Na upit N1 da komentiraju izjavu da banke prema zakonu snosne solidarnu odgovornost za štetu klijentima čije su dugove preprodala agencijama za naplatu potraživanja, iz HUB-a su nam odgovorili: 

“Banke prilikom prodaje potraživanja, koja uključuje i razmjenu osobnih podataka klijenata banaka, postupaju sukladno svim primjenjivim zakonskim i regulatornim propisima kao što su Zakon o obveznim odnosima putem instituta cesije, Zakon o kreditnim institucijama te Odluka Hrvatske narodne banke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija.

Važno je napomenuti da osim banaka potraživanja prodaju i drugi poslovni subjekti kao i u većini drugih država Europske unije te da se od 2008. godine više od 75% sveukupno prodanih potraživanja banaka odnosi prema pravnim osobama, a ne građanima.

Prema važećim zakonskim propisima s ustupljenim potraživanjem novi vjerovnik ima prava i obveze dotadašnjeg vjerovnika pa može, između ostalog, pokušati naplatiti svoje potraživanje na načine koje smatra primjerenim, ali uz obvezu da potrošača ne dovede u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je imao kod dotadašnjeg vjerovnika. Također, prema važećim zakonskim propisima nakon prijenosa potraživanja novi vjerovnik odgovoran je da se prilikom postupanja s osobnim podacima primjenjuju adekvatne organizacijske i tehničke mjere zaštite osobnih podataka u skladu s pozitivnim propisima Opće uredbe o zaštiti podataka. S obzirom na to da se prijenosi potraživanja na novog vjerovnika provode sukladno važećoj zakonskoj osnovi, nakon navedenog prijenosa potraživanja odgovornost za postupanje s prenesenim podacima i po samom predmetu je na novom vjerovniku te stoga ne postoji osnova za solidarnu odgovornost banaka i drugih vjerovnika za eventualne propuste novog vjerovnika.

Hrvatska udruga banaka podržava dodatnu regulaciju područja naplate potraživanja i donošenje kvalitetnog zakonskog okvira u skladu s praksom Europske unije, a koji će detaljnije propisati postupanje agencija za naplatu potraživanja te dodatno štititi položaj dužnika i vjerovnika u Hrvatskoj.”

Prijedlog novog zakona još nije na redu za raspravu

Benčić i Grbin su ranije podsjetili kako su još prije mjesec i pol dana u saborsku proceduru uputili prijedlog zakona kojim bi se onemogućila prodaja potrošačkih kredita agencijama za naplatu potraživanja bez pristanka dužnika, već bi to vrijedilo samo između banaka, no prijedlog još nije na redu za raspravu. 

“Država je ostavila građane potpuno nezaštićenima prema utjerivačima dugova, nije stvorila bazični okvir za zaštitu podataka građana, a riječ je o imenima i prezimenima, OIB-ovima, adresama i brojevima telefona”, izjavila je Benčić u Saboru i najavila prikupljanje potpisa bi se zakonski prijedlog pogurao na dnevni red rasprave.

“Sada svatko može vidjeti gdje ti ljude žive, da su nekome dužni a izložena su i njihova djeca mogućoj krađi identiteta, pritiscima, sramoćenju u javnosti”, dodala je.