Hrvatski stručnjaci protiv masovnog testiranja djece prije početka škole
Odluka o masovnom testiranju djece na antitijela virusa SARS-CoV-2, koja se upravo provodi u djelo u Izraelu da bi se istražilo koliko je djece dosad razvilo imunost protiv koronavirusa i osiguralo mirniji početak školske godine u toj zemlji, nije primjer koji bi Hrvatska trebala slijediti jer nema stručnog uporišta, tvrde u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Izrael je, naime, zbog rasta broja novozaraženih počeo cijepiti djecu stariju od 12 godina, a djecu mlađe dobi, koja još ne mogu primiti cjepivo, odlučio masovno testirati na antitijela koronavirusa. Cilj je istraživanja otkriti koliko je djece u proteklih godinu i pol dana razvilo snažnu zaštitu antitijelima nakon što je preboljelo COVID-19 bez simptoma. Najavljuje se da djeca s dovoljnom količinom antitijela neće morati u samoizolaciju nakon kontakta sa zaraženom osobom. Smatra se da bi to istraživanje moglo pridonijeti sigurnijem početku nove školske godine kako bi se izbjeglo ponovno zatvaranje škola. U proteklom je tjednu tamo proveden i pilot-program koji je pokazao da svako peto dijete ima antitijela na koronavirus. Izrael je, podsjetimo, jedna od najcjepljenijih država svijeta, ali unatoč tomu bilježi širenje zaraze.
Iako se provjera prisustva antitijela čini vrlo razumnom metodom utvrđivanja otpornosti ukupne dječje populacije na koronavirus, stručnjaci tvrde da nije tako.
Neobičan eksperiment
“Serološko ispitivanje djece nema nikakvog smisla jer u svijetu uopće ne postoji odobren serološki test čiji se rezultati mogu adekvatno tumačiti i odrediti granica protutijela koja bi bila »sigurna«. Smjernice europskog ECDC-a i američkog CDC-a, koje kolege i ja svakodnevno pretražujemo, nisu se u tom pogledu promijenile”, komentira za Novi list epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel. Izraelci, kaže, rade jedan »neobičan eksperiment s kojim se struka ne slaže«.
Takvo rješenje, ističe, bilo bi prejednostavno, a uz to i prilično skupo, ali čak i da je financijski dostupno za masovno testiranje djece u Hrvatskoj, ne bi jamčilo siguran početak školske godine.
“Samo prisustvo antitijela ne jamči da se osoba ne može opet zaraziti. To bi mogao jedino test koji pokazuje razinu neutralizirajućih antitijela koronavirusa, što je komplicirana pretraga gdje se nasađivanjem kulture stanica otkrivaju takva antitijela, a sve to traje dva tjedna”, tumači epidemiologinja.
Riječju, serološki testovi daju informaciju o tome je li osoba bila u kontaktu s virusom, ali ne dovoljno dobru da bi se na temelju nje donosili bilo kakvi zaključci o prokuženosti populacije i granicama širenja koronavirusa.
“Prisutnost antitijela ne može se ignorirati jer nije isto imate li takva antitijela ili nemate. Tko ih nema, zna na čemu je, no onaj tko ima antitijela ne može znati je li to razina koja ga štiti od bolesti”, ističe.
Neutralizirajuća protutijela
Neutralizirajuća protutijela podvrsta su antitijela koja neutraliziraju virus, a samo dio antitijela ima takve karakteristike. Čak i kad bi se serološkim testom utvrđivalo titar antitijela, što u većini takvih testiranja nije slučaj, i dalje se ne bi znalo koliko je antitijela neutralizirajuće i može blokirati djelovanje virusa. »Ne može se tvrditi da je onaj tko ima visoki titar antitijela siguran i da se ne može razboljeti od koronavirusa«, zaključuje Iva Pem Novosel.
Serološko istraživanje među ukupnom populacijom provela je, podsjetimo, i Hrvatska početkom godine te se pokazalo da je u drugom valu pandemije antitijela razvilo 25 posto građana. Drugim riječima, svaki je četvrti hrvatski građanin bio u kontaktu s koronavirusom i razvio određenu razinu antitijela. Studija je pokazala i da 75 posto osoba s dokazanim antitijelima ima i neutralizirajuća antitijela koja ih štite od COVID-a, što znači da svaka četvrta osoba koja ima antitijela na koronavirus zapravo nema neutralizirajuća protutijela koja se mogu boriti protiv ponovnog razvoja bolesti, piše Novi list.
