HRVATSKOJ PRIJETI DEMOGRAFSKI SLOM Velika većina mladih želi iseliti iz Hrvatske

"Želim iseliti u nadi da ću u inozemstvu lakše naći posao u struci i steći barem nekoliko godina radnog iskustva," objašnjava Vanja, studentica eksperimentalne biologije na Sveučilištu u Zagrebu, za Deutsche Welle.

Odmah dodaje kako očekuje da će joj to iskustvo pomoći i pri pronalasku posla u Hrvatskoj. Njezina ideja je vrlo konkretna: planira otići u Dansku, gdje bi nakon tri godine rada imala pravo na mirovinu. "Skupljala bih iskustvo, staž i reference u životopisu. Vratila bih se kada bih imala priliku posjedovati nekretninu za život," naglasila je.

"Cijene u Hrvatskoj su europske, plaće nipošto"

Dodatnu motivaciju Vanja pronalazi i u činjenici da je transžena. "Danska je liberalnija po tom pitanju, ali moj cilj je izbjeći radno izrabljivanje. Cijene u Hrvatskoj su europske, a plaće nipošto. Ne razumijem se u politiku, ali znam da se s takvim omjerima ne može normalno živjeti," kaže.

Vanja, 27-godišnjakinja iz Slavonije, dodaje: "Tamo je još gore nego u Zagrebu."

Istraživanje: Otići želi čak 72 posto mladih

Drugi sugovornik DW-a, koji se predstavio kao Ante, kaže: "Otišli smo prije četiri i pol godine u Njemačku, djevojka i ja, odmah nakon njezina fakulteta, malo prije pandemije. Cijelo vrijeme pratimo kad bismo se mogli vratiti, ali stanje u Hrvatskoj se nije popravilo, nego pogoršalo. A pogoršalo se i ovdje, pa smo na neki način blokirani."

Na pitanje o smanjenom broju odlazaka Hrvata u inozemstvo, prema novijim statistikama, on sliježe ramenima. U Hrvatsku dolaze samo ljeti i za Božić, pa smo ga tako i susreli. Pad broja iseljenika pripisuje općoj krizi koja sada pogađa i razvijeni dio Europe. Prošle godine je prvi put u Njemačku doselilo nekoliko tisuća Hrvata manje nego što ih je iz nje odselilo.

Nedavna studija zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija pokazala je da Hrvatsku želi napustiti čak 72 posto mladih u dobi od 18 do 30 godina.

Veliki problem je stambeno pitanje

Kao razlozi se često navode: nemogućnost dobivanja boljeg posla, rješavanja stambenog pitanja, korupcija te konzervativnost sredine.

Ante i njegova partnerica, porijeklom iz sjeverozapadne Hrvatske, rade u medicini i građevinarstvu. Kažu da nisu imali ni imaju "blagog pojma" kako bi riješili stambeno pitanje u Hrvatskoj. "Posao bi se možda i našao," razmišlja on naglas, "ali plaće nisu dovoljne za život, a mi bismo kroz nekoliko godina željeli imati djecu."

To će najvjerojatnije odlučiti njihovu sudbinu. Ako djeca krenu u školu u Njemačkoj, puno će teže biti vratiti se u Hrvatsku, čak i ako riješe stambeno pitanje.

"Hrvatskom vladaju načela stranačke ili obiteljske pripadnosti"

"Prema istraživanjima, postoji više čimbenika koji kombiniraju stare i nove uzroke iseljavanja. Mladi smatraju da u Hrvatskoj ne vrijede meritokratska načela, već stranačka ili obiteljska pripadnost, posebno u javnim institucijama," kaže za DW sociolog Krešimir Krolo.

"Stoga odlaze u države gdje vjeruju da će svojim radom i trudom ostvariti povoljnije životne prilike. Problem nije samo u javnom sektoru, već i u nerazvijenom tržištu rada u privatnom sektoru, što pogađa i visokokvalificirane i nižekvalificirane radnike," dodaje on.

"Demografske mjere mogu imati konkretne učinke kada se naprave stvarni pomaci u dimenzijama koje sam opisao. No, za to je potrebna ozbiljna politička volja i transformativni programi, umjesto ad hoc mjera koje mladi vide kao prazne geste," zaključuje.

"Dokle god država bude temeljila petinu svog proračuna na prihodima iz turizma, te razlike će samo rasti, što će vjerojatno dovesti do sve većeg odlaska mladih," kaže.