HRVATSKOJ PRIJETI POTPUNI RASPAD SUSTAVA DISTRIBUCIJE PLINA! Vlada ne zna kako riješiti golemu krizu: Filipović je preuzeo sektor energetike bez ikakvog prethodnog iskustva

Više nije ni potrebno ponavljati kako je rusko-ukrajinski rat cijeloj Europi donio veliku i bolnu energetsku krizu, koja svoje zube tek treba pokazati u nadolazećem periodu, odnosno na jesen, iako je već sada jasno da su cijene svih energenata otišle u nebo. Sve to vrijeme dok je cijela Europa promišljala svoje strategije za nadolazeće razdoblje, iz Vlade premijera Andreja Plenkovića umirivali su javnost i tvrdili da krize barem s plinom ne bi trebalo biti jer je hrvatska sreća u ovoj nesreći LNG terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku. Isti taj hrvatski LNG terminal raspisao je nedavno natječaj za zakup dodatnih količina od 300 milijuna kubika plina na godišnjoj razini. Treba napomenuti kako kapacitet terminala iznosi 2,6 milijardi kubika, a uz to treba znati da je dugoročno u zakupu INA-e, HEP-a, PPD-a, mađarskog MVM-a i švicarskog MET-a. I oni kojima energetika nije jača strana svjesni su kako je dio tih tvrtki što izravno, što neizravno povezan s mađarsko-ruskim kapitalom pa je stoga jasno da je hrvatska strana u ovoj velikoj energetskoj priči zapravo tek jedan mali, a moglo bi se reći i sporedni igrač.

Lažna sigurnost

Znajući za situaciju u Ukrajini, premijer Plenković nedavno se u Zagrebu sastao sa svojim slovenskim kolegom Janezom Janšom, a jedna od tema njihova susreta bio je plin, točnije, njih dvojica razgovarala su o dodatnim kapacitetima LNG-a koji su trebali biti dani na korištenje slovenskoj strani kako bi prebrodila potencijalne probleme u opskrbi plinom iz Rusije. Nekoliko dana nakon toga zbog te su se važne teme u Omišlju sastali bivši ministar gospodarstva i energetike Tomislav Ćorić i slovenski ministar infrastrukture Jernej Vrtovec.

Tom je prigodom bivši ministar Ćorić rekao kako je zadovoljan time što će dodatne količine plina preko Krka dobiti Slovenija i Geoplin, no čini se kako se plan u međuvremenu izjalovio. Prema pisanju slovenskih medija, na natječaju za zakup dodatnih kapaciteta pobjedu je odnio PPD koji slovenski portal necenzurirano.si povezuje s ruskim divom Gazpromom, premda je vlasnik PPD-a Pavao Vujnovac u svojim posljednjim medijskim istupima jasno dao do znanja da on nije nikakav ruski igrač. U ovoj priči to je ionako sporedna stvar, zanimljivo je kako tvrtka LNG Hrvatska rezultate natječaja za zakup dodatnih 200 milijuna nije objavila, o toj temi vlada svojevrsni zavjet šutnje, a pretpostavlja se da se novi ministar gospodarstva Filipović u svemu tome još pokušava snaći i pohvatati sve konce. Dok nesuđeni zagrebački gradonačelnik hvata konce, u energetskom sektoru u Sloveniji negoduju i kažu da takvim razvojem događaja nisu oduševljeni. Neovisni slovenski portal navodi kako je hrvatska strana njihovu Geoplinu dala ponudu da preuzme dodatnu količinu plina preko posrednika, odnosno preko PPD-a, no kako o tome zasad u Lijepoj Našoj nitko ne progovara, tako ni ta verzija priče formalno nije potvrđena.

Razočarani Slovenci

Potvrdili su zato formalno u Geoplinu da se ta tvrtka prijavila na natječaj LNG Hrvatske za dobivanje objavljenih procijenjenih 0,3 milijarde kubnih metara plina godišnje, no kako su rekli na natječaju nisu odabrani. Problema s plinom nemaju samo Slovenci koji su razočarani propalim dogovorom između Janše i Plenkovića, ova je energetska kriza zube pokazala i u Hrvatskoj, i to na lokalnim opskrbljivačima koji su prestali isporučivati plin potrošačima zbog problema u poslovanju do kojih je došlo nakon enormnog rasta nabavnih cijena plina. Prije nekoliko tjedana tvrtka Brod-plin iz Slavonskog Broda priznala je da zbog teškoća u poslovanju više ne može isporučivati plin pa je njihovu ulogu na području Slavonskog Broda preuzeo HEP plin Osijek kao zajamčeni opskrbljivač. Početkom travnja u sličnim problemima našla se i tvrtka Ivaplin iz Ivanić-Grada pa je i njezinu poziciju privremeno preuzeo osječki HEP plin. Međutim, upućeni navode kako je ovo tek početak te da je opstanak sve više lokalnih opskrbljivača plinom ugrožen zbog toga što cijene plina na tržištu jednostavno divljaju. Mnogo je onih koji strahuju da Vlada za ovu situaciju nema rješenje, a još više onih koji strahuju od toga da Filipović ovu kompleksnu situaciju neće uspjeti riješiti i zbog toga što je sektor energetike preuzeo bez ikakvog prethodnog iskustva.

Tvrtke koje su se našle u problemima dosad su poslovale stabilno, ostvarivale su ozbiljne prihode i profit i zapošljavale respektabilan broj ljudi pa bi ovaj problem mogao prerasti u još jedan novi ako se u pitanje dovedu radna mjesta. Hrvatska energetska regulatorna agencija nedavno je raspisala javne natječaje kojima traži opskrbljivače u obvezi javne usluge opskrbe plinom za područje Slavonskog Broda i Ivanić-Grada, no ni to nije izvuklo situaciju jer je interes za ovaj posao sve manji zato što on zasad donosi samo gubitke, što ni jedan razuman poduzetnik naravno ne želi.

Tomašević u problemima

Nevolje s plinom naziru se i u glavnome hrvatskom gradu. Ovih dana gradonačelnik Tomislav Tomašević izjavio je kako je Gradska plinara Zagreb opskrba podmirila sva svoja dugovanja kako bi deblokirala svoj račun, no te njegove tvrdnje osporilo je Prvo plinarsko društvo. Tomašević je na konferenciji za novinare ustvrdio kako je račun Gradske plinare deblokiran nakon što su podmireni svi dugovi prema PPD-u te da slijedom toga Plinarsko društvo nije imalo razloga za aktivaciju zadužnice, uz napomenu da je Gradska plinara s podmirenjem obveza kasnila u prosjeku 15 dana. Međutim, PPD tvrdi da dugovi GPZO-a ipak nisu podmireni.

“Ističemo kako do ovoga trenutka, unatoč tvrdnjama gradonačelnika Tomaševića, ni jedna kuna iz GPZO-a na ime dospjelog dugovanja nije uplaćena PPD-u, a plin se i dalje povlači te izloženost i dalje raste”, stoji u priopćenju Plinarskog društva iz kojeg dodaju da je dospjeli dug zagrebačke plinare veći od 95 milijuna kuna, dok je ukupna izloženost premašila iznos od 130 milijuna kuna. “Iako gradonačelnik kašnjenje u plaćanju od 15 dana naziva urednim plaćanjem, ističemo da kašnjenje u podmirivanju ovoliko velikih računa izaziva probleme svakoj kompaniji i nikako se ne može smatrati urednim“, poručili su iz PPD-a. Iako je zagrebački gradonačelnik tvrdio da je bivša uprava Plinare potpisala štetne ugovore u lipnju prošle godine i da su oni tvrtku doveli do gubitka od pola milijarde kuna, u PPD-u upozoravaju da nitko nije zatražio reviziju tih ugovora. “Činjenica je da GPZO punih pet mjeseci nastoji zadržati ugovore s PPD-om čak i pod cijenu blokade”, rekli su i poručili da ne namjeravaju nositi teret financijskih poteškoća zagrebačke plinare, kao i da su od početka godine u pregovorima s GPZO-om o uređenju međusobnih prava i obaveza i to baš kako bi se izbjegle blokade računa.

Finsko rješenje

Problemi s ovim energentom događaju se po svemu sudeći i izvan naše zemlje pa je tako Rusija nedavno prekinula isporuke prirodnog plina Finskoj koja je odbila plaćati energent u ruskoj nacionalnoj valuti. Ruski Gazprom Export zatražio je da sve europske zemlje plin plaćaju u ruskim rubljima zbog sankcija nametnutih Moskvi nakon agresije na Ukrajinu, međutim, u međuvremenu je krajem svibnja stigla vijest kako Gazprom prestaje s isporukom plina finskom Gasumu, a plin bi se zbog toga Finskoj trebao isporučivati iz drugih izvora, odnosno putem plinovoda Balticconnector, koji je poveznica između Estonije i Finske. Zgodno je napomenuti da se najveći dio plina koji se koristi u Finskoj na njihovo tržište doprema iz Rusije, ali plin čini samo pet posto godišnje energetske potrošnje u toj zemlji pa oni nemaju razloga za zabrinutost kao što je imamo mi, koji u jesen ulazimo bez ikakve strategije.

Strategiju organizirani Finci naravno već imaju, štoviše, predstavili su je još prije desetak dana pripremajući se za nadolazeću zimu koju bi trebali provesti bez ruskog plina pa su stoga najavili kako će na deset godina s Estonijom unajmiti plutajući terminal za regasifikaciju prirodnog ukapljenog plina, odnosno LNG. Finska je ujedno nedavno podnijela zahtjev za pridruženje NATO-savezu, što je također razbjesnilo Vladimira Putina jer se Rusija ionako dugo žalila da zapadni obrambeni blok zadire do njihovih granica, zbog čega je uz ostalo pokrenula invaziju na Ukrajinu s ciljem da se zaustavi vlada te zemlje te da se razmotri članstvo u NATO-u, kao i snažna povezanost sa Zapadom. Sve u svemu, dok narod diljem Europe strahuje od onoga što će donijeti hladniji dani, sve je snažniji dojam da iza ovih ljudskih žrtava, srušenih objekata i rata kao i obično stoji novac, u ovom slučaju on se prelama kroz energetiku, čime Rusija u šaci drži barem pola Europe.