HRVATSKOJ PRIJETI VELIKA USTAVNA KRIZA Pitali smo šefa Ustavnog suda razmišlja li se doista o još jednom produljenju mandata sudaca

Kao predsjednik Ustavnog suda ne mogu ni pomisliti da bi nekoj političkoj opciji u Hrvatskom saboru to bilo u interesu i da bi to dozvolila, odgovorio nam je Miroslav Šeparović

Kada je 7. lipnja, zbog neizbora ustavnih sudaca, njima desetero automatizmom za šest mjeseci produljen mandat, malo je koga to u Hrvatskoj posebno uzbudilo. Istina, predsjednik saborskog Odbora za Ustav Ivan Malenica (HDZ), čovjek koji vodi postupak izbora sudaca Ustavnog suda, pokazao se kao političar vrlo sporog ritma.

Premda je ovaj saziv Sabora konstituiran 16. svibnja, on je nešto čekao s raspisivanjem javnog poziva pravnicima zainteresiranim za ulazak u Ustavni sud. No, svejedno se prije pola godine smatralo da je više nego dovoljno vremena kako bi se ovaj proces privelo kraju u ustavnom roku.

Javni poziv je napokon objavljen 14. lipnja, a od tada se jako malo toga dogodilo, tek saslušanje prijavljenih kandidata, i sada se već sasvim približio 7. prosinca, kada bi, u slučaju da Sabor ne izabere nove, Ustavni sud ostao na svega tri člana, Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu.

A to je, naravno, nedostatno za njegovo funkcioniranje. U ovakvim okolnostima počinje se spekulirati da bi Ustavni sud mogao iznova produljiti mandat sucima kojima on završava za deset dana. Na to je i u intervjuu za Hinu upozorio SDP-ovac Peđa Grbin, jedan od pregovarača lijevo-liberalne oporbe s HDZ-om o popunjavanju Ustavnog suda.

»Čak se čuju i glasine da si sadašnja većina u Ustavnom sudu planira produljiti mandat, što bi bilo skandalozno i bez ikakvog utemeljenja u Ustavu«, rekao je Grbin i dodao da bi se o ovom trebalo pitati predsjednika Ustavnog suda Šeparovića. Učinili smo to jučer.

Različita mišljenja

Miroslav Šeparović nam je rekao da »Ustavni sud u pravilu ne komentira izjave političara«.

– Napominjem da je ustavnim sucima mandat određen Ustavom. Još jednom pozivam Hrvatski sabor da izvrši svoju ustavnu obvezu i izabere ustavne suce u ustavnom roku kako ne bi nastupila ustavna i državna kriza koja bi ugrozila ustavnu demokraciju u našoj državi.

Kao predsjednik Ustavnog suda ne mogu ni pomisliti da bi nekoj političkoj opciji u Hrvatskom saboru to bilo u interesu i da bi to dozvolila«, odgovorio nam je Šeparović na pitanje razmišlja li se u Ustavnom sudu zaista o još jednom produljenju mandata.

On, dakle, nije izravno demantirao glasine koje je spomenuo Grbin, ali moglo bi se to i tako shvatiti, budući da je naglasio da je mandat ustavnog suca određen Ustavom. Naime, u članku 126. Ustava navodi se da »mandat suca Ustavnog suda traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci«.

Iz te bi se rečenice moglo zaključiti da nema prostora za tumačenja da netko može biti ustavni sudac i nakon proteka osam godina i šest mjeseci. Ima, međutim, i drukčijih mišljenja. Jedno je 3. rujna na internetskom portalu IUS – INFO izložio Mato Palić, predsjednik Katedre za ustavno i europsko pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, koji je i sam kandidat za Ustavni sud i pritom se nagađa da uživa naklonost HDZ-a.

Palić je još ljetos razmišljao o tome što napraviti ako HDZ i oporba ne postignu dogovor o dvotrećinskoj parlamentarnoj većini za ustavne suce i uvjeren je da bi adekvatno rješenje bilo upravo – produljenje mandata. 

– Ustavni sud ima pravo zaštititi sam sebe od neodgovornog postupka, odnosno neispunjavanja ustavne obveze imenovanja sudaca Ustavnog suda od strane Hrvatskog sabora. Smatramo kako bi ustavni temelj za eventualnu odluku o produljenju mandata (u slučaju neizbora novih sudaca) predstavljala odredba iz članka 3. Ustava Republike Hrvatske u kojoj su navedene najviše vrednote ustavnog poretka s posebnim naglaskom na vladavinu prava.

Osim toga, bitnom vidimo i odredbu iz članka 2. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske prema kojoj Ustavni sud jamči poštovanje i primjenu Ustava i, osobito, odredbu iz stavka 2. istoga članka u kojoj je eksplicite navedeno kako je Ustavni sud neovisan o svim tijelima državne vlasti. To znači da je neovisan i o Hrvatskom saboru koji ne bi ispunio svoju ustavnu obvezu«, napisao je Palić.

Nije riječ o traču

Grbin, s kojim smo jučer razgovarali, ističe da je glasinu, o kojoj je progovorio u intervjuu Hini, itekako ozbiljno shvatio, da nije riječ o nekakvom običnom traču.

– Da, ozbiljno sam shvatio da postoji tendencija produljenja mandata ustavnim sucima. Bilo bi dobro kada bi predsjednik Ustavnog suda jasno kazao da ili ne, rekao nam je Grbin.

Posljednji kontakt između HDZ-a i lijevo-liberalne opozicije zbio se u petak, kada su se sastali Ivan Malenica i Arsen Bauk. Tom prilikom je SDP-ov zastupnik prenio Malenici stav kolega da se odbija prijedlog HDZ-a o modelu selekcije kandidata za Ustavni sud, prema kojem bi svaka strana prekrižila nekolicinu s popisa prijavljenih koji su im neprihvatljivi.

Ovog tjedna, u stanci u radu Sabora, po svemu sudeći konzultacije neće biti nastavljene, a HDZ-ov ministar pravosuđa Damir Habijan jučer je za Hrvatski radio izjavio da je opozicija ta koja izbjegava pregovore.

– To jednostavno nije točno. Čekamo poziv iz HDZ-a za idući sastanak, tvrdi Grbin, komentirajući Habijanovu tezu o opstruktivnom ponašanju oporbe.