I uz mjere koje je dosad donijela Vlada bez posla će ostati 40.000 ljudi

Kako vrijeme prolazi, povećavaju se i procjene pada hrvatske ekonomije u ovoj godini. Početkom mjeseca Fitch je kazao da će BDP pasti pet posto, tjedan dana kasnije Svjetska banka je najavila duboku recesiju i minus od 6,2 posto, da bi MMF iznio procjenu da će se gospodarstvo smanjiti devet posto, najviše u skupini usporedivih zemalja.

S obzirom na važnost turizma u hrvatskoj ekonomiji, kao i činjenicu da je osobito snažno pogođena Italija (procjena MMF-a pad od 9,1 posto), glavni trgovinski partner zemlje, posve je jasno da će osobito teško biti pogođeni turistički sektor, proizvodnja i izvoz robe. No, prognostičari se malo razlikuju oko razmjera pada ekonomske aktivnosti, a onda i oko toga koliko će porasti nezaposlenost.

Pozitivne strane

Tako Fitch i Svjetska banka očekuju da će nezaposlenost ove godine porasti oko devet posto, dok MMF smatra da će doseći 11,5 posto. Kad se ti postoci pretvore u brojke, razlika je od gotovo 40.000 radnih mjesta. Krajem 2017. godine, kad je stopa nezaposlenosti bila oko 11,5, na burzi je bilo oko 180.000 ljudi. Prema posljednjim podacima DZS-a, pak, u veljači je nezaposlenost iznosila 8,3 posto i na burzi je bilo 137.977 osoba. Međutim, situacija se od tada značajno pogoršala pa podaci HZZ-a pokazuju da je trenutačno na burzi prijavljeno 152.454 osoba.

Posljednje istraživanje Međunarodne organizacije rada pokazuje da bi uslijed krize koronavirusa u drugom tromjesečju ove godine u svijetu moglo biti 195 milijuna izgubljenih radnih mjesta, a najviše u zemljama s dohotkom višim od prosjeka. Taj rast nezaposlenosti bio bi i daleko veći da mnoge Vlade nisu donijele mjere kojima štite radna mjesta, nadajući se da će ekonomska aktivnost nakon mjera izolacije brzo oživjeti. Što potpuni zastoj ekonomije znači u slučaju kada izostanu takve mjere, najbolje pokazuje primjer SAD-a, u kojem je u nekoliko tjedana bez posla ostalo oko 16 milijuna radnika. Stopa nezaposlenosti u toj zemlji, procjenjuju analitičari, uskoro će doseći 15 posto, dok je još u ožujku iznosila 4,4 posto.

Budući da je ova kriza velika nepoznanica za sve, očito je, postoje i značajne razlike u očekivanjima što će se događati s gospodarstvom. Tako MMF Velikoj Britaniji, primjerice, procjenjuje pad od 6,5 posto, dok njihov Ured za fiskalnu odgovornost (OBR) smatra da će pad biti dvostruko veći, 13 posto.

Hoće li hrvatski BDP pasti pet ili devet posto, a možda i više, ostaje za vidjeti, ali ono što je nedvojbeno jest da će pad proračunskih prihoda i rast javnog duga biti ogromni, a to znači i veliki izazov za ministra financija. Optimistična Svjetska banka očekuje da bi deficit proračuna mogao dosegnuti osam posto BDP-a, a javni dug 84 posto BDP-a. U posljednje tri godine Hrvatska je u proračunu imala suficit, a javni dug je na kraju prošle godine smanjen na 73,2 posto. No, neovisno o razlikama, svi prognostičari očekuju postupno “odmrzavanje” ekonomije i početak rasta, pa se u idućoj godini očekuje da bi hrvatski BDP mogao porasti nešto manje od pet posto (MMF očekuje 4,9 posto, a Svjetska banka 4,6 posto). Kako bi hrvatska ekonomija mogla izgledati iduće godine, tko će do tada preživjeti i koliko će maha, možda, uzeti neki novi biznisi?

Josip Budimir, ekonomist s velikim iskustvom u realnom sektoru, prilično je optimističan u pogledu brzog oporavka. Za razliku od prethodne globalne krize, kada je sve dugo potrajalo, iskustvo Kine upućuje da bi se situacija mogla brzo staviti pod kontrolu, a s obzirom na to da je ekonomija spremnije dočela ovu krizu, “lakše će se zavrtjeti i ekonomski kotač””. Država i poduzetnici danas nisu toliko opterećeni time kako smanjiti dugove, već mogu više razmišljati o investicijama.

- Mjere koje se poduzimaju, osobito u Europi, pokazuju da je danas puno prisutniji pragmatizam nego u vrijeme posljednje krize, kad je u pogledu duga i deficita pristup bio više rigidan - kaže Budimir. Kad je riječ o Hrvatskoj, kao pozitivnu stranu ističe da su se proteklih godina javni i privatni sektor razduživali, a kamatne stope, za razliku od prethodne krize, danas su ispod jedan posto. Ako zdravstvene mjere potraju tri mjeseca, kao što upućuje slučaj Kine, Budimir očekuje da će krenuti postupni oporavak, premda ne isključuje veliki kvartalni poremećaj.

- Sve ove mjere koje Vlada poduzima spriječit će da potonemo duboko, u smislu kidanja spona gospodarske aktivnosti kako što je to bilo prilikom zadnje krize - objašnjava Budimir. Ne spori da će turizam biti jako pogođen i da će doživjeti snažan pad prihoda, što najavljuje većina prognostičara, ali ukazuje i na dobre strane tog sektora. On se brzo i oporavlja, svakako brže nego što se restauriraju proizvodni logistički lanci trajnih dobara i investicijske opreme.

Skrivene prilike

- Prije će ljudi otići na godišnji odmor nego što će kupiti novi auto, namještaj ili stan - ističe Budimir. Osim tih prioriteta u ponašanju ljudi, koji sektoru idu u prilog, napominje da su i balance turističkih tvrtki danas kvalitetnije nego prije 12 godina, bolje su kapitalizirane, a proizvodi su im kvalitetniji.

Hoće li kriza otvoriti i nove mogućnosti pojedinim sektorima? U tom smislu Budimir ne vidi značajnije iskorake, ali vjeruje da će doći “do značajne diferencijacije prema subjektima, a ne prema djelatnostima”. Profitirat će oni koji u ovoj krizi nauče da suvremena tehnologija otvara puno mogućnosti za promjenu načina djelovanja, plasmana proizvoda i usluga.

- To više neće biti generacijska priča, nego koronavirusna činjenica. U tom smislu pandemija se pokazuje kao veliki katalizator tehnoloških promjena - kaže Budimir. Pritom dodaje da će najviše koristi imati oni koji te tehnologije primijene u svom poslovanju “i prilagode se novousvojenim navikama i vještinama potrošača”.