“Imamo Hrvatsku”: Ako plaže, voda, nafta nisu hrvatske – čije su?

U svibnju će   biti točno 30 godina od vjerojatno najpoznatije izjave prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. "Imamo svoju Hrvatsku, naša je i bit će onakva kakvu sami želimo", rekao je tada Tuđman.

Samo tri desetljeća kasnije… Situacija je nešto drugačija.

“Dakle, vlasnik te nafte nismo ni vi ni ja ni ovi svi koji pokušavaju komunicirati tezu o hrvatskoj nafti, o hrvatskoj vodi, o ne znam čemu sve ne, o hrvatskoj plaži”, rekao je jučer ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.

Ako plaže, voda, nafta nisu hrvatske – čije su? Iz HDZ-a upozoravaju kako Ćorićeva izjava ima širi kontekst.

“U tom sam kontekstu shvatio izjavu ministra Ćorića, to je hrvatsko rudno bogatstvo, ali s njime se gospodari onako kako uređena država, ne samo Hrvatska, nego i druge uređene članice EU-a, raspolažu”, kaže HDZ-ovac Branko Bačić.

Način na koji se u Hrvatskoj upravlja resursima daleko je od uređenog, tvrde oporbenjaci koji Ćorića nisu štedjeli zbog nespretne izjave.

“Više puta se ponašao kao advokat stranih interesa. Pa to je nedopustivo, za koga ti radiš?”, kaže socijaldemokrat Davor Bernardić.

Ništa blaži nije ni Mišel Jakšić. “To je stranka koja je propagirala 200 bogatih obitelji, u čijoj je režiji INA predana MOL-u, a sad smo u Europi, Vraćamo se na 200 bogatih obitelji, ali ne moraju više nužno biti hrvatske…”, kaže Jakšić.

“Dakle nije više samo nafta, sad su i vode i plaže, a znamo da su i određeni izvori vode pod koncesijom tako da je pitanje što su sve predali i što će predati u godinama koje dolaze ako ih ne maknemo s vlasti”, govori Mostov Nikola Grmoja.

U oporbi tvrde da Vlada ne koristi dovoljno činjenicu da je država vlasnik energetskih resursa i dobara, čak ni za ublažavanje aktualne krize

“To nisu resursi Vlade ni države u užem smislu, nego resursi građana RH. Radi se o zajedničkim dobrima koji se već 30 godina ne koriste za javne nego partikularne interese”, kaže Sandra Benčić.

“Mi imamo pola vlastite nafte, pola potreba možemo zadovoljiti iz naše vlastite nafte, pola plina iz našeg vlastitog plina, ali Hrvatska se odrekla toga u korist strane kompanije. Šta smo napravili? Pa naše naknade za koncesiju su jeftinije nego one koje MOL plaća u Mađarskoj odakle dolaze”, kaže Bernardić.

A koliko Hrvatska koristi svoje prirodne i druge javne resurse?

Posljednji podaci o koncesijskim prihodima su iz 2020.ggodine i kažu da je Hrvatska od koncesija na svoja priorodna i druga javna dobra prihodovala 827 milijuna kuna. To je za otprilike 170 milijuna kuna manje nego godinu ranije kada je prihod iznosio milijardu kuna. U Vladinom izvješću slabiji se prihod pravda pandemijskim uvjetima.

Međutim, pandemija ne može biti odgovorna za konstantan pad koncesijskih prihoda i u godinama koje su prethodile pandemiji.

Tako je 2018. prihod bio 1,3 mlrd kuna, 2017. 1,4 mlrd kuna, 2016. 1,5 mlrd kuna, a  2015. čak 1,8 mlrd kuna. Da rezimiramo, Hrvatska je u pet godina izgubila milijardu kuna na koncesijkim naknadama.

Lijepa naša prebogata je prirodnim bogatstvima, ali 30 godina od samostalnosti bez grižnje savjesti možemo se svi skupa upitati: Što to danas znači ‘Imamo Hrvatsku’?